Srbija je temu priznanja Abhazije i Južne Osetije dočekala kao alibi svoje politike, odgovorio je na upit o reakciji Srbije na uzavrelu situaciju u kavkavskom području
Branko Caratan, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Upravo to bila je poanta priopćenja srpskog ministarstva vanjskih poslova u kojem stoji ‘da su srpski dužnosnici neprestano upozoravali da jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova može imati karakter presedana i destabilizirati druge regije u svijetu’. No, srpski se čelnici, koji su za vrijeme bujanja konflikta mudro šutjeli, trenutno nalaze u neugodnoj situaciji.
Ukoliko se, pod potencijalnim pritiskom Rusije priklone toj svjetskoj sili i priznaju neovisnost dviju spomenutih oblasti, Srbija bi pogazila svoje argumente o teritorijalnom integritetu jer bi priznala jednostrano proglašenje neovisnosti. S druge strane, ako to ne učini mogla bi se Srbija bi iz oportunizma, da pokaže kako je bila u pravu, mogla priznati Abhaziju i Južnu Osetiju, no tada bi i sama napravila presedan. U tom bi slučaju morala prestati pričati o Kosovu i pokazala bi se neprincipijelnom
zamjeriti Moskvi, svom glavnom zaštitniku u borbi za Kosovo. Za sada se priklonila verziji da ‘poštuje međunarodno pravo te da se principijelno zalaže za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država, u prvom redu Republike Srbije’!
- Srbija bi iz oportunizma, da pokaže kako je bila u pravu, mogla priznati Abhaziju i Južnu Osetiju, no tada bi i sama napravila presedan. U tom bi slučaju morala prestati pričati o Kosovu i pokazala bi se neprincipijelnom - smatra Caratan. Drugi smatraju kako Srbija nema drugog izbora nego okrenuti se stajalištima EU.
- Srbija će se morati opredijeliti da li podržava politiku Unije i to će se od nje tražiti. Mislim da bi priznavanje Abhazije i Južne Osetije bila pogreška i da se to neće dogoditi. Za Srbiju je dugoročno jedina ozbiljna opcija EU - istaknuo je Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske. Da Srbija ni u kom slučaju ne bi trebala priznati Abhaziju i Južnu Osetiju za beogradske je medije istaknuo i Dušan Lazić iz Foruma za međunarodne odnose.
- Ako Srbija dalje poduzima korake u UN-u i to čini sa zahtjevom da se usvoji rezolucija kojom bi se obratila Međunarodnom sudu pravde da ponudi svoje pravno mišljenje u vezi s Kosovom, mislim da dosljedno mora ostati na toj liniji te ne smije poduzimati neke ishitrene poteze i slijediti Rusiju - objasnio je Lazić.
• Hrvatska
Zbog opredjeljenja za ulazak u NATO savez i Europsku Uniju, Hrvatska stala uz zapadne zemlje i odlučila priznati neovisno Kosovo, unatoč bojazni da bi to moglo utjecati na destabilizaciju regije.
• Srbija
Oštro se usprotivila odcjepljenju Kosova, te uz Rusiju, kao svog glavnog zaštitnika u borbi za Kosovo, osudila jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova.
• Hrvatska
Odlučila se prikloniti zemljama Europske Unije i NATO saveza te istaknula kako u potpunosti podržava suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet Gruzije.
• Srbija
Unatoč mogućnosti da se zamjeri savezniku, Srbija za sada odustala od priznanja pokrajina jer bi ‘uskočila sama sebi u usta’. Istaknula je da se principijelno zalaže za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država.
S druge strane, Hrvatska, koja je izrazila zabrinutost zbog ruskog priznavanja Južne Osetije i Abhazije te naglasila da u potpunosti podržava suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet Gruzije, može čekati. Za razliku od situacije s Kosovom, kad se našla pod pritiskom Amerike, šanse da se slomi pod utjecajem Rusije su, smatraju stručnjaci, jednake nuli. Upravo se to potvrdilo u četvrtak navečer na sjednici Vijeća sigurnosti o stanju u Gruziji.
Srbija će se morati opredijeliti da li podržava politiku Unije i to će se od nje tražiti
Hrvatski je predstavnik
Neven Jurica izrazio “žaljenje Hrvatske zbog odluka Rusije da službeno prizna neovisnost dviju gruzijskih regija, Abhazije i Južne Osetije”, ocijenivši da ona predstavlja kršenje Povelje UN-a. Ponovio je i podršku Hrvatske neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije, u njezinim međunarodno priznatim granicama, te pozvao VS da nastavi s naporima za nalaženje miroljubivog rješenja krize i na nastavak pregovora. Ruski je predstavnik Čurkin opet povlačio usporedbe s reakcijama članica VS-a kod proglašenja neovisnosti Kosova, ostavljajući dojam da je Moskvi veći prioritet Kosovo, nego Abhazija ili Južna Osetija.
Martina Hrupić
Ukoliko se, pod potencijalnim pritiskom Rusije priklone toj svjetskoj sili i priznaju neovisnost dviju spomenutih oblasti, Srbija bi pogazila svoje argumente o teritorijalnom integritetu jer bi priznala jednostrano proglašenje neovisnosti. S druge strane, ako to ne učini mogla bi se Srbija bi iz oportunizma, da pokaže kako je bila u pravu, mogla priznati Abhaziju i Južnu Osetiju, no tada bi i sama napravila presedan. U tom bi slučaju morala prestati pričati o Kosovu i pokazala bi se neprincipijelnom
- Srbija bi iz oportunizma, da pokaže kako je bila u pravu, mogla priznati Abhaziju i Južnu Osetiju, no tada bi i sama napravila presedan. U tom bi slučaju morala prestati pričati o Kosovu i pokazala bi se neprincipijelnom - smatra Caratan. Drugi smatraju kako Srbija nema drugog izbora nego okrenuti se stajalištima EU.
- Srbija će se morati opredijeliti da li podržava politiku Unije i to će se od nje tražiti. Mislim da bi priznavanje Abhazije i Južne Osetije bila pogreška i da se to neće dogoditi. Za Srbiju je dugoročno jedina ozbiljna opcija EU - istaknuo je Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske. Da Srbija ni u kom slučaju ne bi trebala priznati Abhaziju i Južnu Osetiju za beogradske je medije istaknuo i Dušan Lazić iz Foruma za međunarodne odnose.
- Ako Srbija dalje poduzima korake u UN-u i to čini sa zahtjevom da se usvoji rezolucija kojom bi se obratila Međunarodnom sudu pravde da ponudi svoje pravno mišljenje u vezi s Kosovom, mislim da dosljedno mora ostati na toj liniji te ne smije poduzimati neke ishitrene poteze i slijediti Rusiju - objasnio je Lazić.
• Hrvatska
Zbog opredjeljenja za ulazak u NATO savez i Europsku Uniju, Hrvatska stala uz zapadne zemlje i odlučila priznati neovisno Kosovo, unatoč bojazni da bi to moglo utjecati na destabilizaciju regije.
• Srbija
Oštro se usprotivila odcjepljenju Kosova, te uz Rusiju, kao svog glavnog zaštitnika u borbi za Kosovo, osudila jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova.
• Hrvatska
Odlučila se prikloniti zemljama Europske Unije i NATO saveza te istaknula kako u potpunosti podržava suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet Gruzije.
• Srbija
Unatoč mogućnosti da se zamjeri savezniku, Srbija za sada odustala od priznanja pokrajina jer bi ‘uskočila sama sebi u usta’. Istaknula je da se principijelno zalaže za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država.
Priznanje Kosova
|
J. Osetija i Abhazija
|
S druge strane, Hrvatska, koja je izrazila zabrinutost zbog ruskog priznavanja Južne Osetije i Abhazije te naglasila da u potpunosti podržava suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet Gruzije, može čekati. Za razliku od situacije s Kosovom, kad se našla pod pritiskom Amerike, šanse da se slomi pod utjecajem Rusije su, smatraju stručnjaci, jednake nuli. Upravo se to potvrdilo u četvrtak navečer na sjednici Vijeća sigurnosti o stanju u Gruziji.
Srbija će se morati opredijeliti da li podržava politiku Unije i to će se od nje tražiti
Martina Hrupić