Srednjoškolci loši u jeziku, prirodoslovlju i matematici

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 05.12.2007. u 10:05

ZAGREB - Najnoviji rezultati OECD-ova projekta pod nazivom PISA provedenog lani u 57 zemalja srušili su mit o Hrvatskoj kao zemlji znanja i odlikaša. Hrvatski su učenici u projektu PISA 2006. sudjelovali prvi put, a u sva tri testirana područja - prirodoslovnoj, matematičkoj i čitalačkoj pismenosti - rezultat je naših učenika statistički ispod prosjeka 57 zemalja članica i partnerskih zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

Najbolji uspjeh hrvatski su učenici postigli u prirodoslovlju gdje smo zauzeli 26. mjesto, a iza sebe ostavili učenike iz brojnih razvijenih zemalja, poput SAD-a, Norveške, Izraela ili, primjerice, Italije.

Najlošiji smo bili iz matematike, što je i najveće iznenađenje ovog testiranja jer smo do sada stalno mislili da su naši učenici iz matematike u samom svjetskom vrhu. Iz matematičke pismenosti hrvatski su učenici prikupili 467 bodova, što nas je svrstalo na 36. mjesto rang ljestvice zemalja sudionica.

Prosječni rezultat postigli smo i iz čitalačke pismenosti gdje smo zauzeli 30. mjesto. Projektom PISA 2006. bilo je obuhvaćeno oko 400.000 učenika. Iz Hrvatske u istraživanju je sudjelovalo 5242 učenika iz 168 škola, s tim da rezultati 33 učenika iz devet osnovnih škola nisu analizirani.

Zemlje OECD-a PISA projekt razvile su 2000. godine kako bi se vidjelo kakva je kvaliteta školstva u pojedinim zemljama i do kojeg su stupnja učenici usvojili određena znanja i kvalifikacije. Testiranje se provodi svake tri godine, a do sada najbolje su rezultate uvijek postizali učenici iz Finske, Hong Konga, Kanade i Japana.

Ove godine finski su učenici bili najbolji iz prirodoslovne pismenosti, učenici iz kineskog Tajpeha bili su najbolji iz matematičke pismenosti, a Koreanci iz čitalačke pismenosti (do sada su iz tog područja uvijek najbolji bili Finci koji su sada zauzeli drugo mjesto).

Testiranjem su uvijek obuhvaćeni 15-godišnjaci jer u većini zemalja u toj dobi učenici završavaju osnovnu školu. Iz tog se razloga, kako je jučer naglasila voditeljica hrvatskog projekta Michelle Braš Roth, na te rezultate treba gledati kao na rezultat rada osnovne škole.

Svake tri godine u PISA-i je naglasak na drugo područje. Ove godine naglasak je bio na prirodoslovlju, a tu su naši učenici bili bolji od učenika iz 12 zemalja članica OECD-a i deset zemalja članica EU.

Najbolje kompetencije naši su učenici pokazali na prepoznavanju znanstvenih pitanja gdje smo se plasirali na visoko 20. mjesto, 13 mjesta iznad Amerikanaca.

- Psihološki je faktor definitivno bio glavni čimbenik ovako lošeg rezultata naših učenika. Naši učenici nisu znali primijeniti znanja na ovako formulirana pitanja na kojima se mjeri sposobnost za život - rekla je Braš Roth te dodala da je čudno to da učenici, primjerice, iz matematike nisu znali opisati kako se dolazi do prosjeka.

Slovenci, na čija se iskustva često pozivamo, iz prirodoslovne su pismenosti zauzeli 12., matematičke 19., a čitalačke 20. mjesto. Stručnjaci tvrde da je to rezultat promjena koje je Slovenija učinila u obrazovnom sustavu, ali i povećanih ulaganja.

Prema podacima koje je Hrvatska navela u pregovorima s EU, jedan osnovnoškolac državu godišnje stoji 2170 eura. Zemlje EU istodobno izdvajaju 4000 eura, a Amerika 7000 eura. Trošak školovanja uključuje i plaće nastavnika koje u Hrvatskoj čine 80 posto prosvjetnog proračuna.

PISA istraživanje daje i sliku okruženja u kojem učenici žive. Zanimljivo je da učenici koji su testirani u Hrvatskoj imaju iznadprosječni standard, no njihovi roditelji vrlo malo ulažu u obrazovanje: čak 53 posto obitelji mjesečno za obrazovanje izdvaja manje od 150 kuna iako 26,3 posto obitelji ima mjesečni prihod veći od 8000 kuna.

Najnovije istraživanje znanja i vještina pokazalo je značajna poboljšanja u postignućima učenika u odnosu na PISA-u provedenu 2000. Koreja je, primjerice, u šest godina razinu postignuća u čitalačkoj pismenosti povećala za 31 bod, što joj je u tom segmentu donijelo prvo mjesto.

Najbolji  školski sustav i dalje ima Finska čiji su učenici prvi u prirodoslovnoj pismenosti, a drugi u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti. Učenici s povoljnijim socioekonomskim statusom češće pokazuju opći interes za prirodoslovlje, a ta povezanost najjača je u Irskoj, Francuskoj, Belgiji i Švicarskoj.

PISA je pokazala i da škole koje ranije grupiraju učenike prema sposobnostima u svim predmetima, češće imaju slabije rezultate. U većini zemalja OECD-a učenici u privatnim školama, u pravilu, postižu bolje rezultate od učenika u državnim školama (u Hrvatskoj dvije su privatne škole odbile sudjelovati u testiranju).

Katar i Kingistan postigli su najlošije rezultate u svim područjima. Vrlo je zanimljivo i to da su Amerikanci povukli rezultate svojih učenika iz čitalačke pismenosti, pa oni u tom dijelu testiranja nisu ni rangirani.

Od zemalja bivše Jugoslavije u testiranju su sudjelovali i učenici iz Srbije i Crne Gore. U matematičkoj pismenosti srpski su učenici bili pet, a crnogorski 13 mjesta iza Hrvatske. U druga dva područja srpski su učenici postigli puno slabiji uspjeh od hrvatskih: u prirodoslovlju su bili 41., a u čitalačkoj pismenosti 45.




PISA-om se prvenstveno testira stupanj osposobljenosti učenika za život, dakle, njihova primjenjiva znanja. Michella Braš Roth, voditeljica hrvatskog projekta, rekla je kako je to bio jedan od glavnih razloga zašto su naši učenici postignuli osrednji rezultat.

Potrebna reforma školstva?

PISA rezultati uvijek, u pravilu, služe kao polazište za reformu školstva. Najbolji je primjer za to Njemačka u kojoj su učenici prije tri godine iz prirodoslovlja bili 18. od 40 zemalja. Ti su rezultati u medijima protumačeni kao "Pisa šok", nakon čega je i odlučeno da se ide u reformu. Hrvatski stručnjaci kažu da su naši rezultati očekivani, no svi se definitivno slažu da je istraživanje potvrdilo da je brojka od 60 do 70 posto odlikaša prenapuhana pa bi jedan od prioriteta budućeg ministra trebao biti iznalaženje novih kriterija za upis u srednju školu.


Tek sada vidimo koliko je važno vanjsko vrednovanje jer se bez toga ne možemo uspoređivati s drugima. Relativno sam zadovoljan rezultatima, no ne zaboravimo da je ovo testiranje provedeno na generaciji učenika koja se nije školovala po HNOS-u. Poboljšali smo nastavne uvjete u svim školama, a i zaposlili smo oko 4000 nastavnika. Zbog svega očekujem da će rezultati za tri godine biti bolji.

Dragan Primorac, ministar znanosti i obrazovanja

Nikola Pastuović, profesor na Filozofskom fakultetu, stručnjak za obrazovne politike

Ovi su rezultati realna slika hrvatskoga školstva. Naša je struktura školstva lošija od skandinavskog, ali je bolja od srednjoeuropskog. Naš je glavni problem loša opremljenost škola i nizak pedagoški standard. Želi li Hrvatska postati društvo znanja, mora još puno učiniti u pogledu ulaganja i obrazovanja i u pogledu strukturalnih promjena. Skandinavci su tako dobri jer kod njih obvezna škola traje devet ili deset godina.

Hrvoje Kraljević, predsjednik Društva matematičara

Kod nas se općenito u društvu ne shvaća koliko je matematika važna. Finci, čiji su učenici  na PISA-i iz matematike uvijek među najboljima kod djece već od vrtićke dobi razvijaju ljubav prema matematici i uče ih sposobnosti da matematički način razmišljanja primijene u svim područjima. Matematika nije puko bubanje formula.

Hong Kong     542    (2,5)
Kanada     534    (2,0)
Tajpei     532    (3,6)
Estonija     531    (2,5)

Mađarska     504    (2,7)
Švedska     503    (2,4)
Poljska     498    (2,3)
Danska     496    (3,1)
Francuska     495    (3,4)

Hrvatska    493    (2,4)
SAD     489    (4,2)
Rusija     479    (3,7)
Italija     475    (2,0)
Srbija     436    (3,0)
Finska     548    (2,3)
Hong Kong     547    (2,7)
Koreja     547    (3,8)
Nizozemska     531    (2,6)

Njemačka     504    (3,9)
Švedska     502    (2,4)
Irska     501    (2,8)
Francuska     496    (3,2)
V. Britanija     495    (2,1)

Mađarska     491    (2,9)
Rusija     476    (3,9)
SAD     474    (4,0)
Hrvatska    467    (2,4)  
Izrael     442    (4,3)
Finska     547    (2,1)
Hong Kong 536  (2,4)
Kanada     527    (2,4)
Novi Zeland 521 (3,0)

Japan     498    (3,6)
Tajpei     496    (3,4)
V. Britanija 495  (2,3)
Njemačka   495 (4,4)
Slovenija   494  (1,0)

Norveška  484    (3,2)
Hrvatska    477  (2,8)
Turska     447    (4,2)
Srbija     401    (3,5)
Crna Gora   392 (1,2)

Prirodoslovna pismenost

Finska     563    (2,0)

Matematička pismenost

Tajpei     549    (4,1)

Čitalačka pismenost

Koreja     556    (3,8)

Ivana Kalogjera-Brkić

Izdvajamo