ZAGREB - Svaki hrvatski građanin za potpore kroničnim gubitašima godišnje izdvaja oko 2000 kuna, ili nešto manje od 280 eura, a iz džepa svakog zaposlenog za neučinkovite tvrtke troši se nešto manje od 5900 kuna godišnje, ili oko 800 eura. Pokazuju to podaci Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i Svjetske banke.
Razlike i unutar EU
Državne potpore tvrtkama u Hrvatskoj čak su šest puta veće od onih u starim članicama EU i treba ih smanjiti, upozorava se u analizi Svjetske banke o hrvatskim javnim financijama. Ukupne izravne i neizravne subvencije u nas su 2007. prešle razinu od 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u EU one iznose oko 0,6 posto BDP-a.
Pritom i unutar same Unije postoje znatne razlike između starih i novih članica: u novim je članicama gospodarstvo u pravilu ovisnije o infuziji iz državne blagajne nego u starim članicama EU. No, čak i u novim članicama razina državnih potpora je tri i pol puta manja nego u Hrvatskoj.
Ni jedna hrvatska vlast nije imala petlje smanjiti subvencije gubitašima
Izbjegavanje stečaja
Potpore u Hrvatskoj, primjećuju u Svjetskoj banci, uglavnom su koncentrirane na promet, poljoprivredu i brodogradnju.
Gotovo četiri petine sektorskih potpora dodjeljuju se brodogradilištima, željeznicama i željezarama, iz čega proizlazi jasan zaključak da će ti sektori biti i najteže pogođeni reformama. U velikom broju slučajeva subvencije se tvrtkama dodjeljuju radi izbjegavanja stečajeva i restrukturiranja, zaključuju u Svjetskoj banci. Kao poseban problem navode subvencije koje dodjeljuju lokalne jedinice, koje su slabo evidentirane.
- Ni jedna hrvatska vlast nije imala petlje presjeći visoku razinu subvencija - kaže Ante Babić, neovisni ekonomist.
Prognoizira da će takvo stanje najvjerojatnije ostati do ulaska Hrvatske u EU, a tada će nas Bruxelles natjerati na smanjenje subvencija. U svemu je tome paradoksalno da u uvjetima recesije i sam EU povećava državne potpore. Unatoč tome, Babićev stav o subvencijama je jasan.
- Državne potpore za posljedicu imaju narušavanje tržišne utakmice i produljivanje života kroničnim gubitašima - ističe Babić.
Velike ovisnosti hrvatskoga gospodarstva o financijskoj injekciji države svjesni su i u AZTN-u, instituciji čija je zadaća odobravanje državnih potpora. Prema njihovim podacima, ukupna razina državnih potpora u Hrvatskoj je 2007. dosegla gotovo devet milijardi kuna, ili više od 1,2 milijarde eura.
Bez podataka za 2008.
- Konkretnih podataka o visini državnih potpora u Hrvatskoj u prošloj godini još nemamo. Ipak, dojam je da su one neznatno porasle u odnosu na 2007., ali i da su sve usklađenije s propisima EU - kaže Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.
Dodaje da se izvješće o potporama u 2008. ne može očekivati prije lipnja, jer podatke tek treba obraditi i vidjeti koje su potpore doista i realizirane.
Adriano Milovan
Razlike i unutar EU
Državne potpore tvrtkama u Hrvatskoj čak su šest puta veće od onih u starim članicama EU i treba ih smanjiti, upozorava se u analizi Svjetske banke o hrvatskim javnim financijama. Ukupne izravne i neizravne subvencije u nas su 2007. prešle razinu od 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u EU one iznose oko 0,6 posto BDP-a.
Pritom i unutar same Unije postoje znatne razlike između starih i novih članica: u novim je članicama gospodarstvo u pravilu ovisnije o infuziji iz državne blagajne nego u starim članicama EU. No, čak i u novim članicama razina državnih potpora je tri i pol puta manja nego u Hrvatskoj.
Ni jedna hrvatska vlast nije imala petlje smanjiti subvencije gubitašima
|
Bankroti
|
Izbjegavanje stečaja
Potpore u Hrvatskoj, primjećuju u Svjetskoj banci, uglavnom su koncentrirane na promet, poljoprivredu i brodogradnju.
Gotovo četiri petine sektorskih potpora dodjeljuju se brodogradilištima, željeznicama i željezarama, iz čega proizlazi jasan zaključak da će ti sektori biti i najteže pogođeni reformama. U velikom broju slučajeva subvencije se tvrtkama dodjeljuju radi izbjegavanja stečajeva i restrukturiranja, zaključuju u Svjetskoj banci. Kao poseban problem navode subvencije koje dodjeljuju lokalne jedinice, koje su slabo evidentirane.
- Ni jedna hrvatska vlast nije imala petlje presjeći visoku razinu subvencija - kaže Ante Babić, neovisni ekonomist.
Prognoizira da će takvo stanje najvjerojatnije ostati do ulaska Hrvatske u EU, a tada će nas Bruxelles natjerati na smanjenje subvencija. U svemu je tome paradoksalno da u uvjetima recesije i sam EU povećava državne potpore. Unatoč tome, Babićev stav o subvencijama je jasan.
- Državne potpore za posljedicu imaju narušavanje tržišne utakmice i produljivanje života kroničnim gubitašima - ističe Babić.
Velike ovisnosti hrvatskoga gospodarstva o financijskoj injekciji države svjesni su i u AZTN-u, instituciji čija je zadaća odobravanje državnih potpora. Prema njihovim podacima, ukupna razina državnih potpora u Hrvatskoj je 2007. dosegla gotovo devet milijardi kuna, ili više od 1,2 milijarde eura.
Bez podataka za 2008.
- Konkretnih podataka o visini državnih potpora u Hrvatskoj u prošloj godini još nemamo. Ipak, dojam je da su one neznatno porasle u odnosu na 2007., ali i da su sve usklađenije s propisima EU - kaže Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.
Dodaje da se izvješće o potporama u 2008. ne može očekivati prije lipnja, jer podatke tek treba obraditi i vidjeti koje su potpore doista i realizirane.
Adriano Milovan