ZAGREB - Svaki peti učenik četverogodišnjih strukovnih škola na polugodištu je imao jedinicu iz matematike! Podatak je to iz e-Matice koji smo jučer dobili u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
Najviše jedinica iz matematike prikupili su učenici četverogodišnjih strukovnih škola u Virovitičko-podravskoj (30,78 posto), zatim Splitsko-dalmatinskoj (25,27 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (23,86 posto), a najmanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u kojoj je iz matematike na polugodištu “palo” 11,72 posto učenika. Iz hrvatskog jezika jedinicu je na polugodištu imalo 9,71, a iz engleskog 8,15 posto učenika.
Iz hrvatskog jezika najmanje jedinica imali su učenici u Varaždinskoj, a najviše u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iz engleskog jezika prema broju prikupljenih jedinica rekorderi su bili učenici u Zadarskoj županiji.
Gotovo identičan su (ne)uspjeh na polugodištu pokazali i učenici trogodišnjih strukovnih škola. Jedinicu je iz matematike na polugodištuje imalo njih 18,61 posto, iz hrvatskog jedincu oko 10 posto učenika, a iz engleskog jezika oko devet posto. Gledajući po županijama, najviše je negativnih iz matematike bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je jedinicu na polugodištu imao gotovo svaki treći učenik.
Briljirali na polugodištu nisu ni gimnazijalci: iz matematike negativnu je ocjenu imalo 11,97 posto učenika (najviše ih je bilo u Ličko-senjskoj županiji). Iz hrvatskog jezika nedovoljnih je bilo 4,51 posto, a iz engleskog jezika 8,15 posto. Gimnazijalci i učenici četverogodišnjih strukovnih škola dogodine će prvi put polagati državnu maturu.
No, uz maturu, svi će fakulteti za upis bodovati i prosjek ocjena, pa će srednjoškolske ocjene učenicima biti itekako važne. U Ministarstvu je jučer, nakon puna dva tjedna čekanja, nemoguće bilo dobiti podatak o tome koliko su srednjoškolci ukupno na polugodištu zaradili jedinica i iz kojih sve predmeta.
Ministarstvo je do sada obradilo podatke za 380 od 450 srednjih škola, odnosno za 161.444 srednjoškolaca. Drago Bagić, ravnatelj II. gimnazije u Zagrebu smatra da bi Ministarstvo trebalo ukinuti obvezu zaključivanja ocjena na polugodištu. - Vremena je premalo da se djecu realno ocijeni, a samim je učenicima to dodatni stres - rekao je Bagić.
Prema podacima iz e-Matice, iznenađujuće je velik broj srednjoškolaca na polugodištu ostao bez ocjene. U gimnazijama je, primjerice, sustav izbacio čak 5309 učenika (8,28 posto) bez ocjene iz matematike, iz hrvatskog jezika takvih je bilo 5959 (9,3 posto), a iz engleskog 5215 (8,14 posto). U 4-godišnjim je strukovnim školama neocijenjenih iz matematike bilo 5,77 posto, iz hrvatskog 7,96, a iz engelskog 6,56 posto učenika.
Identična je situacija i u 3-godišnjim strukovnim školama. Ravnatelji škola s kojima smo razgovarali zgroženi su takvim podacima i u njihovu vjerodostojnost uglavnom ne vjeruju. Učenik, kažu, ostaje neocijenjen ako je s nastave izostao više od 70 posto sati. Nemoguće je da je učenika koji su dulje opravdano bolesni u Hrvatskoj gotovo 10 posto. Ako je pak riječ o učenicima koji su s nastave izostali neopravdano, škole su im sigurno već odavno izrekle neku mjeru, kažu ravnatelji.
U Ministarstvu odgovaraju da su za sve podatke iz e-Matice odgovorne isključivo škole koje ih unose. e-Matica je Ministarstvo stajala 4 milijuna kuna.
Ivana Kalogjera-Brkić
Najviše jedinica iz matematike prikupili su učenici četverogodišnjih strukovnih škola u Virovitičko-podravskoj (30,78 posto), zatim Splitsko-dalmatinskoj (25,27 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (23,86 posto), a najmanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u kojoj je iz matematike na polugodištu “palo” 11,72 posto učenika. Iz hrvatskog jezika jedinicu je na polugodištu imalo 9,71, a iz engleskog 8,15 posto učenika.
| Iz hrvatskog je palo oko 10, a iz engleskog oko 9 posto.
|
Gotovo identičan su (ne)uspjeh na polugodištu pokazali i učenici trogodišnjih strukovnih škola. Jedinicu je iz matematike na polugodištuje imalo njih 18,61 posto, iz hrvatskog jedincu oko 10 posto učenika, a iz engleskog jezika oko devet posto. Gledajući po županijama, najviše je negativnih iz matematike bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je jedinicu na polugodištu imao gotovo svaki treći učenik.
Briljirali na polugodištu nisu ni gimnazijalci: iz matematike negativnu je ocjenu imalo 11,97 posto učenika (najviše ih je bilo u Ličko-senjskoj županiji). Iz hrvatskog jezika nedovoljnih je bilo 4,51 posto, a iz engleskog jezika 8,15 posto. Gimnazijalci i učenici četverogodišnjih strukovnih škola dogodine će prvi put polagati državnu maturu.
No, uz maturu, svi će fakulteti za upis bodovati i prosjek ocjena, pa će srednjoškolske ocjene učenicima biti itekako važne. U Ministarstvu je jučer, nakon puna dva tjedna čekanja, nemoguće bilo dobiti podatak o tome koliko su srednjoškolci ukupno na polugodištu zaradili jedinica i iz kojih sve predmeta.
Ministarstvo je do sada obradilo podatke za 380 od 450 srednjih škola, odnosno za 161.444 srednjoškolaca. Drago Bagić, ravnatelj II. gimnazije u Zagrebu smatra da bi Ministarstvo trebalo ukinuti obvezu zaključivanja ocjena na polugodištu. - Vremena je premalo da se djecu realno ocijeni, a samim je učenicima to dodatni stres - rekao je Bagić.
Prema podacima iz e-Matice, iznenađujuće je velik broj srednjoškolaca na polugodištu ostao bez ocjene. U gimnazijama je, primjerice, sustav izbacio čak 5309 učenika (8,28 posto) bez ocjene iz matematike, iz hrvatskog jezika takvih je bilo 5959 (9,3 posto), a iz engleskog 5215 (8,14 posto). U 4-godišnjim je strukovnim školama neocijenjenih iz matematike bilo 5,77 posto, iz hrvatskog 7,96, a iz engelskog 6,56 posto učenika.
Identična je situacija i u 3-godišnjim strukovnim školama. Ravnatelji škola s kojima smo razgovarali zgroženi su takvim podacima i u njihovu vjerodostojnost uglavnom ne vjeruju. Učenik, kažu, ostaje neocijenjen ako je s nastave izostao više od 70 posto sati. Nemoguće je da je učenika koji su dulje opravdano bolesni u Hrvatskoj gotovo 10 posto. Ako je pak riječ o učenicima koji su s nastave izostali neopravdano, škole su im sigurno već odavno izrekle neku mjeru, kažu ravnatelji.
U Ministarstvu odgovaraju da su za sve podatke iz e-Matice odgovorne isključivo škole koje ih unose. e-Matica je Ministarstvo stajala 4 milijuna kuna.
|
Ravnatelji šokirani podatkom da je čak 10 posto učenika neocijenjeno
|
Ivana Kalogjera-Brkić