ZAGREB - Svaki zaposleni hrvatski građanin godišnje izdvaja oko 5800 kuna poreznog novca koji odlazi za potpore gospodarstvu, vidljivo je iz novog izvješća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koje će se uskoro naći pred saborskim zastupnicima.
- Riječ je o iznosu za tisuću kuna većem od prosječne mjesečne plaće u državi koja iznosi 4800 kuna - upozorava Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.
Ukupna razina državnih potpora gospodarstvu dosegla je prošle godine 8,6 milijardi kuna, što je 3,4 posto BDP-a. U usporedbi s prošlom godinom, riječ je o rastu od 63 posto. Najveći gutači novca poreznih obveznika bila su brodogradilišta i Hrvatske željeznice te sektor poljoprivrede u koji ulazi i prehrambena industrija.
- Riječ je o značajnom povećanju subvencija koje, međutim, nismo moglii izbjeći u fazi kada su brodogradnja i željeznice započeli neizbježan proces restrukturiranja i ta će se izdvajanja vjerojatno protegnuti i na dio sljedeće godine - rekla je Spevec.
Naglasila je, međutim, da je Hrvatska unaprijed upoznala Europsku komisiju s planiranim subvencijskim iskorakom, kako ne bi došlo do nesporazuma u tijeku pretpristupnih pregovora.
Spevec također upozorava da predstavljenu statistiku ne treba miješati s procesom pregovora "u kojem se raspravlja o načelima". I sam izvještaj o državnim potporama ne treba čitati samo u brojkama, nego cijelu priču treba razumjeti u kontekstu priprema gospodarstva za ulazak na otvoreno tržište Unije.
- Hrvatska tu nije nikakav izuzetak, jer na vrlo sličan način su se ponašale današnje nove članice EU - rekla je Spevec. Europsku Uniju moglo bi, međutim, zasmetati što Hrvatska i dalje velika sredstva izdvaja za izravne sektorske potpore.
Spevec kaže kako je riječ o trendu koji će se morati mijenjati, jer nije u skladu s obvezama koje preuzimamo u procesu pristupanja EU. Takve potpore, usmjerene su, naime, mahom prema pojedinačnim poduzetnicima ili gospodarskim sektorima koji imaju poteškoće u poslovanju.
- Europa takve izravne potpore smatra lošima, jer osim što se vrlo često dodjeljuju po netransparentnim kriterijima, pri čemu državni činovnici dobivaju mogućnost da se obilato koriste svojim diskrecijskim pravom odlučivanja, poduzetnike koji se za njih izbore automatski stavljaju u povlašten položaj u borbi za tržište - objasnila je Spevec.
Rast regionalnih potpora, koje su prošle godine povećane za više od 70 posto, dosegavši 301 milijun kuna, Spevec, međutim, smatra pozitivnim pomakom. Te potpore, koje se najčešće iskazuju putem poreznih olakšica poduzetnicima na područjima od posebne državne skrbi namijenjene su, zaključuje Spevec, poticanju konkurentnosti cijeloga gospodarstva.
Viktor Vresnik
- Riječ je o iznosu za tisuću kuna većem od prosječne mjesečne plaće u državi koja iznosi 4800 kuna - upozorava Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.
Ukupna razina državnih potpora gospodarstvu dosegla je prošle godine 8,6 milijardi kuna, što je 3,4 posto BDP-a. U usporedbi s prošlom godinom, riječ je o rastu od 63 posto. Najveći gutači novca poreznih obveznika bila su brodogradilišta i Hrvatske željeznice te sektor poljoprivrede u koji ulazi i prehrambena industrija.
- Riječ je o značajnom povećanju subvencija koje, međutim, nismo moglii izbjeći u fazi kada su brodogradnja i željeznice započeli neizbježan proces restrukturiranja i ta će se izdvajanja vjerojatno protegnuti i na dio sljedeće godine - rekla je Spevec.
Naglasila je, međutim, da je Hrvatska unaprijed upoznala Europsku komisiju s planiranim subvencijskim iskorakom, kako ne bi došlo do nesporazuma u tijeku pretpristupnih pregovora.
Spevec također upozorava da predstavljenu statistiku ne treba miješati s procesom pregovora "u kojem se raspravlja o načelima". I sam izvještaj o državnim potporama ne treba čitati samo u brojkama, nego cijelu priču treba razumjeti u kontekstu priprema gospodarstva za ulazak na otvoreno tržište Unije.
- Hrvatska tu nije nikakav izuzetak, jer na vrlo sličan način su se ponašale današnje nove članice EU - rekla je Spevec. Europsku Uniju moglo bi, međutim, zasmetati što Hrvatska i dalje velika sredstva izdvaja za izravne sektorske potpore.
Spevec kaže kako je riječ o trendu koji će se morati mijenjati, jer nije u skladu s obvezama koje preuzimamo u procesu pristupanja EU. Takve potpore, usmjerene su, naime, mahom prema pojedinačnim poduzetnicima ili gospodarskim sektorima koji imaju poteškoće u poslovanju.
- Europa takve izravne potpore smatra lošima, jer osim što se vrlo često dodjeljuju po netransparentnim kriterijima, pri čemu državni činovnici dobivaju mogućnost da se obilato koriste svojim diskrecijskim pravom odlučivanja, poduzetnike koji se za njih izbore automatski stavljaju u povlašten položaj u borbi za tržište - objasnila je Spevec.
Rast regionalnih potpora, koje su prošle godine povećane za više od 70 posto, dosegavši 301 milijun kuna, Spevec, međutim, smatra pozitivnim pomakom. Te potpore, koje se najčešće iskazuju putem poreznih olakšica poduzetnicima na područjima od posebne državne skrbi namijenjene su, zaključuje Spevec, poticanju konkurentnosti cijeloga gospodarstva.
Viktor Vresnik