Kolumnist Jutarnjeg lista Inoslav Bešker riječ sveučilište odabrao je povodom studentskih prosvjeda koji traže besplatno školovanje.
Sveučilište je ustanova koja nudi najviše školsko obrazovanje, provjerava stečeno znanje pojedinaca i ovjerava ga diplomom kao univerzalnom vjerodajnicom.
U Bologni su oko 1088. aspiranti prava, ponajviše bilježničkoga, prikupili svoj novac i investirali ga u angažiranje nastavnika i u zajedničku nabavu knjiga, koje su činile universitas litterarum. U Parizu je oko 1160. Univerzitet formirala Crkva (i u njegovu sklopu 1253. kolegij Sorbonnu) da bi kroza nj distribuirala i ovjeravala pravovjerno znanje. U Napulju je njemački rimski car Friedrich II. osnovao 1224. universitas studiorum kao državnu laičku ustanovu, nužnu da bi napredovala res publica, država kao poklad javnog dobra.
Sva tri koncepta postoje i danas. Nijedan nije bio besplatan. Netko je morao investirati: ili studenti za svoju korist (Bologna), ili porezni obveznici za korist države (Napulj), ili vjernici za korist religije (Pariz). Sabor je 1861. donio “Zakonsku osnovu o utemeljenju jugoslavenskoga sveučilišta u Zagrebu”. Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. osnovano je 1874., pa je naziv postao služben.
“Sveučilište” je u hrvatskome srbizam (posuđenica iz srpskoga).
U slavenosrpskom zabilježeno je 1798., prenosi Gluhak. To je kalk bizantskog pojma “Pandidakterion” (naziv carske škole osnovane 425.). “Sveučilište” je spomenuto u Žitiju Gerasima Zelića, ARj ga nalazi u Petranovića i u Popovićevu srpsko-njemačkom rječniku. Termin je preuzeo i Šulek.