ZAGREB - Ministar zdravstva Neven Ljubičić potvrdio je kako bi se ovih dana, u suradnji liječničke struke i stručnjaka MUP-a, trebale promijeniti diskriminirajuće odredbe spornog MUP-ova Pravilnika prema kojima, primjerice, u policiji ne smiju raditi HIV pozitivne osobe, ali ni osobe s vidljivim ožiljcima, tetovažama ili depigmentacijom.
- Taj je Pravilnik vjerojatno rađen u "cajtnotu" i neke su odredbe vrlo nespretno sročene - kaže Ljubičić.
Analiza koju je za UNAIDS provela dr. Ksenija Turković, profesorica sa Pravnog fakulteta, pokazuje da policijski Pravilnik nije jedini diskriminirajući dokument kada je riječ o HIV pozitivnim osobama u svijetu rada. Slične odredbe, po kojima se zaposlenici moraju testirati te ako su HIV pozitivni više ne smiju raditi, sadrže i pravilnici za pomorce, zrakoplovno osoblje, pirotehničare te čuvare i zaštitare. Na HIV bez odobrenja testiraju i zatvorenike te vojnike koji idu u mirovne misije.
- Ti su zahtjevi preširoko postavljeni, suprotni su Ustavu i treba ih izbaciti - upozorava dr. Turković.
Iako je zabrana diskriminacije na temelju tjelesnih ili duševnih poteškoća ugrađena u Zakon o radu, to nije apsolutna zabrana. Za policajace, vojnike, vatrogasace, medicinsko osoblje, stjuardese, nastavnike i još neke druge profesije u stranoj sudskoj praksi dokazano je da i HIV pozitivni mogu obavljati svoje poslove bez opasnost.
Prema međunarodnim dokumentima, obvezatno testiranje na HIV dopušteno je u samo dvije situacije: pri darivanju krvi i doniranju organa. Kodeks prakse o HIV-u, odnosno AIDS-u Međunarodne organizacije rada nalaže da se od ljudi koji traže posao ili zaposlenika ne smije tražiti testiranje na HIV.
HIV pozitivne osobe u Hrvatskoj strogo taje da su oboljele i u najužoj sredini, a osobito na poslu, na kojem, ako se sazna, redovito postaju žrtve diskriminacije. Prije pet godina tako je 34-godišnja majka troje djece s ruralnog područja zadržana na trajnom bolovanju nakon što se saznalo da je sereopozitivna. Prošle je godine jedan kvalificirani kuhar premješten na posao pomoćnog radnika i znatno mu je smanjena plaća iako je imao potvrdu liječnika da nema zapreke za daljnji rad. Kad se požalio, poslodavac mu je rekao da treba biti sretan što uopće ima posao i da može otići ako je nezadovoljan.
Kristina Turčin
- Taj je Pravilnik vjerojatno rađen u "cajtnotu" i neke su odredbe vrlo nespretno sročene - kaže Ljubičić.
Analiza koju je za UNAIDS provela dr. Ksenija Turković, profesorica sa Pravnog fakulteta, pokazuje da policijski Pravilnik nije jedini diskriminirajući dokument kada je riječ o HIV pozitivnim osobama u svijetu rada. Slične odredbe, po kojima se zaposlenici moraju testirati te ako su HIV pozitivni više ne smiju raditi, sadrže i pravilnici za pomorce, zrakoplovno osoblje, pirotehničare te čuvare i zaštitare. Na HIV bez odobrenja testiraju i zatvorenike te vojnike koji idu u mirovne misije.
- Ti su zahtjevi preširoko postavljeni, suprotni su Ustavu i treba ih izbaciti - upozorava dr. Turković.
Iako je zabrana diskriminacije na temelju tjelesnih ili duševnih poteškoća ugrađena u Zakon o radu, to nije apsolutna zabrana. Za policajace, vojnike, vatrogasace, medicinsko osoblje, stjuardese, nastavnike i još neke druge profesije u stranoj sudskoj praksi dokazano je da i HIV pozitivni mogu obavljati svoje poslove bez opasnost.
Prema međunarodnim dokumentima, obvezatno testiranje na HIV dopušteno je u samo dvije situacije: pri darivanju krvi i doniranju organa. Kodeks prakse o HIV-u, odnosno AIDS-u Međunarodne organizacije rada nalaže da se od ljudi koji traže posao ili zaposlenika ne smije tražiti testiranje na HIV.
HIV pozitivne osobe u Hrvatskoj strogo taje da su oboljele i u najužoj sredini, a osobito na poslu, na kojem, ako se sazna, redovito postaju žrtve diskriminacije. Prije pet godina tako je 34-godišnja majka troje djece s ruralnog područja zadržana na trajnom bolovanju nakon što se saznalo da je sereopozitivna. Prošle je godine jedan kvalificirani kuhar premješten na posao pomoćnog radnika i znatno mu je smanjena plaća iako je imao potvrdu liječnika da nema zapreke za daljnji rad. Kad se požalio, poslodavac mu je rekao da treba biti sretan što uopće ima posao i da može otići ako je nezadovoljan.
|
Smanjena plaća i lošije radno mjesto
|
Kristina Turčin