Teže do mirovina i više novca za rodilje

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 02.01.2008. u 09:06

ZAGREB - Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas u Jadranskome moru svakako je najčešće spominjani propis čija je primjena počela 1. siječnja 2008. godine, ali hrvatski građani puno će više osjetiti primjenu nekih drugih propisa, koji su se također počeli primjenjivati s prvim danom 2008.

Od Nove Godine sve zaposlene majke u prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta dobivat će naknadu u visini svoje plaće, što će mnogim obiteljima biti financijski dobitak. Naime rodiljna naknada više nije limitirana na najviše 4.257 kuna kao dosad.

U mirovinu sa 65

Od početka 2008. vrijede nova, stroža pravila i u mirovinskom sustavu. Hrvatski će građani morati dulje raditi da bi stekli pravo na starosnu mirovinu, odnosno u mirovinu će odlaziti stariji nego dosad. Muškarci će u starosnu mirovinu moći sa 65 godina, a žene sa 60 godina. I muškarcima i ženama pritom je potrebno najmanje 15 godina radnog staža. I za prijevremenu mirovinu od sada vrijede drugačija pravila.

U prijevremenu mirovinu muškarci će moći s najmanje 60 godina života i 35 godina staža, a žene s 55 godina života i 30 godina staža. A najniža mirovina određivat će se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0,825 posto prosječne bruto plaće.

Strože kazne

Nova godina donosi i strože kazne za prekršaje. Najviša prekršajna kazna za građane povećana je s 15.000 na 50.000 kuna, a kazne za pravne osobe iznose od 2.000 do milijun kuna. Novost u 2008. jest i kazna za prekršaj protiv okoliša, koja može iznositi čak milijun kuna. Odsad će se teže moći izbjeći kazna za učinjene prekršaje jer su rokovi zastare dvostruko dulji: 2 godine za pokretanje, a 4 godine za završetak prekršajnog procesa.

Nakon 17 godina državne samostalnosti, u Hrvatskoj je od 1. siječnja 2008. ukinuto obvezno služenje vojnog roka, čime se RH izjednačila s većinom europskih država. Umjesto ročnika, vojne poslove obavljat će 16 tisuća profesionalnih vojnika i šest tisuća pripadnika ugovorne pričuve. I u gospodarstvu ima važnih novih propisa koji se primjenjuju od početka 2008. Nova pravila javne nabave među najvažnijima su. Postupak javne nabave više se ne mora provoditi za vrijednosti manje od 70.000 kuna. Dosad je donja granica bila 20.000 kuna.

Pravila u gospodarstvu

No svi postupci javne nabave, bez obzira na iznose, moraju se objaviti u oglasniku javne nabave. Ponude se javno otvaraju, a na otvaranju može biti svatko, bez obzira na to je li sudionik postupka. HNB je povećao eskontnu stopu sa 4,5 na 9 posto, što je utjecalo na blago smanjenje najviših dopuštenih kamatnih stopa. Umjesto dosadašnjih 15 posto, od 1. siječnja najviša zatezna i ugovorna kamata može biti 14 posto. Ali u poslovima između pravnih osoba i u njihovim odnosima s osobama javnog prava zatezna kamata iznosi 17 posto, a najviša dopuštena ugovorna kamata može ići i do 25,5 posto. Radnicima nova godina donosi nova pravila određivanja plaće tijekom bolovanja zbog ozljede na radu.

  Novi propisi koji vrijede od 1. siječnja





Na snazi Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Strože kazne za prekršaje: najviša kazna za građane povećana na 50.000 kuna
Zaposlene majke u prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta dobivat će naknadu u visini plaće
Kod ozljeda na radu naknadu za plaću tijekom bolovanja mora isplatiti poslodavac
Teže do mirovine: muškarci će u starosnu mirovinu moći sa 65, a žene sa 60 godina
Najviša zatezna i ugovorna kamata može biti 14, umjesto dosadašnjih 15 posto
Ukinut obvezni vojni rok, obrana prepuštena profesionalnoj vojsci
Svi postupci javne nabave, bez obzira na iznos, moraju se objaviti u oglasniku


SISAK - Novi Prekršajni zakon, objavljen u Narodnim novinama 107/2007, suprotan je članku 14. Ustava Republike Hrvatske koji kaže da su svi građani pred zakonom jednaki, a protivan je i članku 29. Ustava u kojem stoji kako svaki osumnjičenik ima pravo na branitelja i s tim pravom mora biti upoznat. Ovo su stavovi Tončija Majice, suca na Prekršajnom sudu u Sisku, koji je Ustavnom sudu 5. prosinca podnio Prijedlog za ocjenu ustavnosti Prekršajnog zakona s Ustavom.

Upoznati s pravima


Naime samo su malobrojni posjetitelji prekršajnih sudova dosad znali da i na tom sudu imaju pravo na branitelja te da za traženje rupa u zakonu mogu angažirati odvjetnika koji će ih od novčanih kazni i sankcija pokušati izvući i pred prekršajnim sucem. Međutim, po novom Prekršajnom zakonu s pravom na branitelja bit će upoznati samo oni koji su na prekršajni sud dovedeni kao uhićenici te nijeme ili gluhe osobe.

U svom zahtjevu Ustavnom sudu sudac Tonči Majica objašnjava da se ovom odredbom diskriminiraju građani jer prekršajni sudac ima obvezu okrivljenika upozoriti o pravu na branitelja samo u ta dva slučaja, dok se okrivljenike koji se sami, na poziv suda, svojevoljno odazovu na sud, s pravom na branitelja ne treba upoznati. 

"Ovim se krši ustavna odredba o jednakosti pred sudom jer dobivamo podjelu na građane uhićenike i gluhe ili nijeme građane te sve one koji se uredno odazovu pozivu suda. Nije moguće da građanin, samo zato što nije uhićen i nije nijem ili gluh, ne mora biti upoznat o pravu na branitelja", pojašnjava sudac Majica.

Smatra da je ispuštanje normiranja ustavne obveze o pravu na branitelja u Prekršajnom zakonu  "očigledno i nije slučajno" posebice jer u još uvijek važećem Zakonu o prekršajima (NN 88/2002) u članku 173. stoji kako će se okrivljenik upoznati s pravom da uzme branitelja po svom izboru. U novom je pak Prekršajnom zakonu odredba o upoznavanju o pravu na odvjetnika izbačena.

"Novim se Prekršajnim zakonom pokušava racionalno i pragmatično postaviti postupak i ispraviti ranija prenormiranost, ali se sada otišlo u drugu krajnost. Racionalizira se ono što se ne smije racionalizirati - osnovno ustavno pravo, pouka o pravu na branitelja, koja je ujedno utemeljena na Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Postupak neće biti ništa sporiji ako se okrivljenik poduči o pravu na kvalificiranog branitelja. Upravo suprotno", zaključuje Tonči Majica.

Druga krajnost

Zato od Ustavnog suda traži se ocijeni ustavnost novog prekršajnog zakona, a predlaže kao najjednostvanije rješenje nadopuna zakona odredbom kako je "sud dužan upozoriti okrivljenika na pravo da uzme branitelja po svom izboru". (Koraljka Djetelić)

Novi Prekršajni zakon krši dva članka Ustava


Nikola Jelić

Izdvajamo