Tinejdžeri danas nisu “promiskuitetniji” od prijašnjih generacija, ne ulaze ranije u seksualne odnose i partnere ne mijenjaju tako često kako se načelno vjeruje, utvrdilo je nedavno dovršeno 10-godišnje istraživanje na brucošima Sveučilišta u Zagrebu, a u isto vrijeme američke studije čak ukazuju na bitno povećanje odgovornog ponašanja maloljetnika. Domaće istraživanje pokazuje i da mladi danas u većem postotku upotrebljavaju kondome pri prvom spolnom odnosu, no, nažalost, tek se mali broj njih redovito štiti.
Nije se povećao
ni prosječan broj seksualnih partnera
Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je 1998., 2003. i 2008. godine upitnikom znanja, stajališta i ponašanja među novoupisanim studentima i studenticama zagrebačkog Sveučilišta, i jedino je takvo u Hrvatskoj. Proveo ga je tim na čelu s profesorom Aleksandrom Štulhoferom (predstojnikom Katedre za seksologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu), u suradnji sa Ženskom sobom - centrom za seksualna prava. Djevojke i mladići anonimno su ispunjavali anketu podijeljenu u tri cjeline, kako se objašnjava u studiji, pitanja su bila o “informiranosti o reproduktivnom i seksualnom zdravlju, o seksualnim iskustvima te stajalištima i vjerovanjima o seksualnosti”.
- Ukupno gledajući, nalazi studije ukazuju na izostanak većih promjena u seksualnom ponašanju promatrane populacije. Nemoguće je, dakle, govoriti o transformaciji seksualnosti u kasnoj adolescenciji i ranoj postadolescenciji u posljednjih desetak godina, bez obzira na opseg i brzinu promjena kroz koje je hrvatsko društvo prošlo u tom razdoblju. Valja uočiti kako je takav zaključak u suprotnosti s popularnim predodžbama o hiperseksualizaciji (i rastućoj “promiskuitetnosti“) novih generacija. Prema prikazanim rezultatima, u analiziranom razdoblju nije došlo ni do smanjivanja dobi pri seksualnoj inicijaciji, niti se povećao broj seksualnih partnera (porast primijećen kod djevojaka u praktičnom je smislu zanemariv) - utvrdio je tim Aleksandra Štulhofera u zaključku dovršenog istraživanja koje će uskoro biti dostupno javnosti.
U 10-godišnjem istraživanju vidljivo je da prvi seksualni odnos mladi najčešće imaju s navršenih 17 godina života, s tim da mladići pred vršnjakinjama prednjače za oko pola godine, a isti je podatak dobiven i iz studije na nacionalnom uzorku, navodi se u tekstu studije. Štulhofer naglašava i da u istraživanju koje je nedavno provedeno u 59 zemalja svijeta, također, potvrđuje “nepostojanje univerzalnog trenda smanjivanja dobi pri seksualnoj inicijaciji”. Štulhoferov tim je podatke o broju partnera dobivenih u svojem istraživanju usporedio s ostalim istraživanjima u Europi te zaključio da podatak o otprilike polovici studentica i trećini studenata koji su imali samo jednog partnera/partnericu vrijedi i za susjedne Talijane, zatim španjolsku, njemačku i tursku mladež. Veći broj partnera imale su, primjerice, švedske studentice (no prosječna dob ispitanica bila je veća nego u hrvatskom istraživanju). Štulhofer i njegovi suradnici zaključuju da domaći i europski rezultati “potvrđuju, čini se, trend konvergencije seksualnog ponašanja mladih Europljana”. Među studentima zagrebačkog Sveučilišta uporaba kondoma prilikom prvog seksualnog odnosa porasla je sa 50 posto u 1998. godini na gotovo 70 posto u 2008. godini, navodi se u studiji. Istraživanje na nacionalnom uzorku ukazuje na to da je kondom upotrijebilo 60,4 posto ispitanika (2005. godine), ali samo se 21,5 posto njih kondomima štitilo redovito (usporedbe radi, na britanskom nacionalnom uzorku vidljivo je da je čak 80 posto mladića starih od 16 do 24 godine upotrebljavalo kondom), piše Aleksandar Štulhofer i suradnici u istraživanju.
djevojke najčešće imaju sa 17 godina, a mladići pola godine ranije
Iako roditelji i stručne osobe koje svakodnevno rade s djecom s te strane mogu odahnuti, u istraživanju je utvrđeno i da mladi još uvijek nisu dovoljno “seksualno pismeni” (2008. godine djevojke su prosječno točno riješile 76 posto testa, a mladići 69 posto, što se praktički ne razlikuje od rezultata provedene ankete iz 1998. godine), ne koriste redovito kondome ili drugu vrstu zaštite (kondome redovito koristi svega nešto manje od polovice djevojka te nešto više od polovice mladića), kao i da je “HPV, čini se, sve veći problem među mladima”, primjećuje Štuhoferov tim.
- Teško je izbjeći zaključak kako je u posljednih desetak godina propuštena prilika za sustavno unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih. Poteškoće s uvođenjem seksualne edukacije u hrvatske škole, koje se nastavljaju, propuštenim bi prilikama mogle obilježiti i budućnost - upozoravaju Štulhofer i suradnici u Zaključku.
Zbunjivanje mladih
Problematikom nekorištenja kondoma Štulhofer se već prije bavio, tako da primjećuje kako je “neredovita uporaba kondoma ozbiljan problem među seksualno aktivnom populacijom studenata/studentica”, a spominje i vlastito istraživanje na nacionalnom uzorku mladih u dobi od 18 do 24 godine života iz 2005. godine, u kojem, iako je vidljiv porast redovite uporabe zaštite unazad 15 godina, i dalje čak 78,5 posto njih uopće se ne štiti ili pak samo povremeno, navodi se u studiji.
Čini se da mladi nisu u zadovoljavajućoj mjeri svjesni povećanog rizika u cijelome svijetu od mogućnosti zaraze virusom HIV-a, ali i od ostalih spolno prenosivih infekcija (SPI). A upravo su mladi najranjiviji, naglašava se u studiji. Primjerice, u radu se navode podatci UNAIDS-a prema kojima je lani čak 45 posto novooboljelih osoba od HIV-a bilo mlađe od 24 godine života. Također, utvrđuje se da, iako, kako je već spomenuto, nije uočen porast broja parnera/partnerica kod mladih, kao ni sve ranija dob pri prvom spolnom odnosu, izgleda da se “povećala proporcija mladih koje obilježava veća izloženost seksualnim rizicima”, stoji u studiji.
Djevojke su prosječno točno riješile 76, mladići 69 posto
Razlozi radi kojih tinejdžeri ne koriste zaštitu različiti su - od toga da mnogi smatraju kako im kondom onemogućuje spontanost, prestaju ga upotrebljavati u vezi, do toga da vjeruju kako tada nije moguć pravi seksualni užitak. Štulhofer uočava da na mlade itekako utječe cjelokupni društveni kontekst (“društvene norme, subkulturni rituali, socioekonomska obilježja, vršnjačka očekivanja”) pa s tim u svezi navodi i “kontekst postkomunističke tranzicije”.
Naime, s jedne strane imamo utjecaj “globalne popularne kulture i trenda seksualne permisivosti”, a s druge strane utjecaj “osnaženog položaja Katoličke crkve”, što u konačnici zbunjuje mlade, navodi Štulhoferov tim.
- Različite, često izrazito suprotstavljene, poruke mogu izazvati zbunjenost te rezultirati nedovoljno promišljenim izborima i nekonzistentnim ponašanjem, osobito među onima koji tek oblikuju vlastiti seksualni identitet i stvaraju prve seksualne navike - objašnjavaju Aleksandar Štulhofer i suradnici u istraživanju.
Problem s kontracepcijom
Kada smo već spomenuli važnost socioekonomskog obilježja, u studiji se napominje i da su neki rezultati dobiveni istraživanjem na studentskoj populaciji drukčiji od rezultata ranijeg istraživanja na nacionalnom uzorku. To potvrđuje dosadašnja saznanja kako općenito viša obrazovanost pridonosi odgovornijem i zrelijem pristupu seksualnim odnosima, navodi se u studiji. Američke studije, pak, pokazuje da djeca koja dolaze iz stabilnijih obitelji, pri tome se misli na djecu koja imaju oba roditelja, solidno imovinsko stanje te dobar rezultat u školi, češće odgađaju prvi spolni odnos do punoljetnosti. Profesorica na Odjelu sociologije sa Sveučilišta St. Joseph u Philadelphiji Maria Kefalas napominje i da se roditelji i društvo previše fokusiraju na mlade koji imaju spolne odnose i to na način da reagiraju panikom. Zato ne uspijevaju uočiti koji su pravi razlozi “promiskuitetnosti”, a jedino o čemu se obično govori je nedostatak morala, što je posve netočno.
- Cijela je ta moralna panika zapravo promašila poantu. Naime, znanstvenici vjeruju da su maloljetnici koji ne upotrebljavaju kontracepciju zapravo klinci koji se osjećaju izgubljenima i isključenima, naprosto, oni koji se osjećaju loše - objasnila je Maria Kefalas. Dodaje i da panika oko većeg broja tinejdžerica koje ostaju trudne nikako ne upućuje na to da veći broj mladih danas ima spolne odnose, nego da ne upotrebljavaju dovoljno kontracepciju.
Što se pak tiče navodne “epidemije” oralnog seksa o kojem su se mediji raspisali posebice nakon što je na tu temu govorila najutjecajnija TV osoba u SAD-u Oprah Winfrey, profesorica Kefalas upozorava na to da nije riječ o “promiskuitetu”, nego o strahu tinejdžera od neželjene trudnoće. Društvo je počelo drukčije doživljavati pojam oralnog seksa. On više nije tabu kakav je bio prije 1950-ih kada je započela promjena i “seksualna revolucija”.
Lezbijski šik i kod nas
Samoprocjena govori da je njegov utjecaj danas gotovo zanemariv
Jedno od pitanja na koje su brucoši i brucošice odgovarali u domaćem istraživanju jest i kako sami procjenjuju koliki je na njih bio utjecaj vjerskog odgoja u školama (petostupanjskom skalom od “nikakav” do “velik”), a rezultati studije pokazuju da se “percepcija utjecaja vjeronauka na seksualnost mladih smanjila tijekom 10 godina”. Dok je 1998. utjecaj uglavnom ocijenjen kao “malen”, danas je on “zanemariv”, pogotovo među mladićima, zaključuje se u studiji. Ispitivanje je obuhvatilo i stajalište mladih prema homoseksualnosti, i zaljučak je da je unatrag 10 godina među djevojkama došlo do uočljivog povećanja broja seksualnih iskustava s istim spolom. Tako je neko seksualno iskustvo s osobom istog spola 1998. godine imalo tek 6,4 posto studentica, a 2008. godine njih 20,9 posto, s time da Štulhofer navodi da je kod mnogih vjerojatno riječ samo o poljupcu.
- To možda ukazuje na prisutnost tzv. lezbijskog šika i u našoj sredini - navode Štulhofer i suradnici.
I dok se kod djevojaka “nije bitno promijenilo stajalište o prihvatljivosti prema istospolnim seksualnim kontaktima”, kod mladića je došlo do smanjenja broja onih koji prihvaćaju homoseksualnost. Naime, 1998. godine neprihvaćanje je izrazilo 50,2 ispitanih brucoša, a lani čak 63,5 posto. “Premda razlozi za tu promjenu ostaju nejasni, jedna mogućnost jest da je riječ o reakciji na povećanu vidljivost seksualnih manjina, odnosno negativan ton javnih rasprava oko ključnih pitanja o pravima seksualnih manjina”, navode Štulhofer i suradnici.
Jasminka Komar
Nije se povećao
ni prosječan broj seksualnih partnera
|
Kao i prije
|
- Ukupno gledajući, nalazi studije ukazuju na izostanak većih promjena u seksualnom ponašanju promatrane populacije. Nemoguće je, dakle, govoriti o transformaciji seksualnosti u kasnoj adolescenciji i ranoj postadolescenciji u posljednjih desetak godina, bez obzira na opseg i brzinu promjena kroz koje je hrvatsko društvo prošlo u tom razdoblju. Valja uočiti kako je takav zaključak u suprotnosti s popularnim predodžbama o hiperseksualizaciji (i rastućoj “promiskuitetnosti“) novih generacija. Prema prikazanim rezultatima, u analiziranom razdoblju nije došlo ni do smanjivanja dobi pri seksualnoj inicijaciji, niti se povećao broj seksualnih partnera (porast primijećen kod djevojaka u praktičnom je smislu zanemariv) - utvrdio je tim Aleksandra Štulhofera u zaključku dovršenog istraživanja koje će uskoro biti dostupno javnosti.
U 10-godišnjem istraživanju vidljivo je da prvi seksualni odnos mladi najčešće imaju s navršenih 17 godina života, s tim da mladići pred vršnjakinjama prednjače za oko pola godine, a isti je podatak dobiven i iz studije na nacionalnom uzorku, navodi se u tekstu studije. Štulhofer naglašava i da u istraživanju koje je nedavno provedeno u 59 zemalja svijeta, također, potvrđuje “nepostojanje univerzalnog trenda smanjivanja dobi pri seksualnoj inicijaciji”. Štulhoferov tim je podatke o broju partnera dobivenih u svojem istraživanju usporedio s ostalim istraživanjima u Europi te zaključio da podatak o otprilike polovici studentica i trećini studenata koji su imali samo jednog partnera/partnericu vrijedi i za susjedne Talijane, zatim španjolsku, njemačku i tursku mladež. Veći broj partnera imale su, primjerice, švedske studentice (no prosječna dob ispitanica bila je veća nego u hrvatskom istraživanju). Štulhofer i njegovi suradnici zaključuju da domaći i europski rezultati “potvrđuju, čini se, trend konvergencije seksualnog ponašanja mladih Europljana”. Među studentima zagrebačkog Sveučilišta uporaba kondoma prilikom prvog seksualnog odnosa porasla je sa 50 posto u 1998. godini na gotovo 70 posto u 2008. godini, navodi se u studiji. Istraživanje na nacionalnom uzorku ukazuje na to da je kondom upotrijebilo 60,4 posto ispitanika (2005. godine), ali samo se 21,5 posto njih kondomima štitilo redovito (usporedbe radi, na britanskom nacionalnom uzorku vidljivo je da je čak 80 posto mladića starih od 16 do 24 godine upotrebljavalo kondom), piše Aleksandar Štulhofer i suradnici u istraživanju.
djevojke najčešće imaju sa 17 godina, a mladići pola godine ranije
| Prvi spolni odnos
|
- Teško je izbjeći zaključak kako je u posljednih desetak godina propuštena prilika za sustavno unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih. Poteškoće s uvođenjem seksualne edukacije u hrvatske škole, koje se nastavljaju, propuštenim bi prilikama mogle obilježiti i budućnost - upozoravaju Štulhofer i suradnici u Zaključku.
Zbunjivanje mladih
| Gotovo 50 posto brucošica ima jednog partnera |
Problematikom nekorištenja kondoma Štulhofer se već prije bavio, tako da primjećuje kako je “neredovita uporaba kondoma ozbiljan problem među seksualno aktivnom populacijom studenata/studentica”, a spominje i vlastito istraživanje na nacionalnom uzorku mladih u dobi od 18 do 24 godine života iz 2005. godine, u kojem, iako je vidljiv porast redovite uporabe zaštite unazad 15 godina, i dalje čak 78,5 posto njih uopće se ne štiti ili pak samo povremeno, navodi se u studiji.
Čini se da mladi nisu u zadovoljavajućoj mjeri svjesni povećanog rizika u cijelome svijetu od mogućnosti zaraze virusom HIV-a, ali i od ostalih spolno prenosivih infekcija (SPI). A upravo su mladi najranjiviji, naglašava se u studiji. Primjerice, u radu se navode podatci UNAIDS-a prema kojima je lani čak 45 posto novooboljelih osoba od HIV-a bilo mlađe od 24 godine života. Također, utvrđuje se da, iako, kako je već spomenuto, nije uočen porast broja parnera/partnerica kod mladih, kao ni sve ranija dob pri prvom spolnom odnosu, izgleda da se “povećala proporcija mladih koje obilježava veća izloženost seksualnim rizicima”, stoji u studiji.
Djevojke su prosječno točno riješile 76, mladići 69 posto
|
Test ‘pismenosti’
|
Razlozi radi kojih tinejdžeri ne koriste zaštitu različiti su - od toga da mnogi smatraju kako im kondom onemogućuje spontanost, prestaju ga upotrebljavati u vezi, do toga da vjeruju kako tada nije moguć pravi seksualni užitak. Štulhofer uočava da na mlade itekako utječe cjelokupni društveni kontekst (“društvene norme, subkulturni rituali, socioekonomska obilježja, vršnjačka očekivanja”) pa s tim u svezi navodi i “kontekst postkomunističke tranzicije”.
Naime, s jedne strane imamo utjecaj “globalne popularne kulture i trenda seksualne permisivosti”, a s druge strane utjecaj “osnaženog položaja Katoličke crkve”, što u konačnici zbunjuje mlade, navodi Štulhoferov tim.
- Različite, često izrazito suprotstavljene, poruke mogu izazvati zbunjenost te rezultirati nedovoljno promišljenim izborima i nekonzistentnim ponašanjem, osobito među onima koji tek oblikuju vlastiti seksualni identitet i stvaraju prve seksualne navike - objašnjavaju Aleksandar Štulhofer i suradnici u istraživanju.
Problem s kontracepcijom
Kada smo već spomenuli važnost socioekonomskog obilježja, u studiji se napominje i da su neki rezultati dobiveni istraživanjem na studentskoj populaciji drukčiji od rezultata ranijeg istraživanja na nacionalnom uzorku. To potvrđuje dosadašnja saznanja kako općenito viša obrazovanost pridonosi odgovornijem i zrelijem pristupu seksualnim odnosima, navodi se u studiji. Američke studije, pak, pokazuje da djeca koja dolaze iz stabilnijih obitelji, pri tome se misli na djecu koja imaju oba roditelja, solidno imovinsko stanje te dobar rezultat u školi, češće odgađaju prvi spolni odnos do punoljetnosti. Profesorica na Odjelu sociologije sa Sveučilišta St. Joseph u Philadelphiji Maria Kefalas napominje i da se roditelji i društvo previše fokusiraju na mlade koji imaju spolne odnose i to na način da reagiraju panikom. Zato ne uspijevaju uočiti koji su pravi razlozi “promiskuitetnosti”, a jedino o čemu se obično govori je nedostatak morala, što je posve netočno.
- Cijela je ta moralna panika zapravo promašila poantu. Naime, znanstvenici vjeruju da su maloljetnici koji ne upotrebljavaju kontracepciju zapravo klinci koji se osjećaju izgubljenima i isključenima, naprosto, oni koji se osjećaju loše - objasnila je Maria Kefalas. Dodaje i da panika oko većeg broja tinejdžerica koje ostaju trudne nikako ne upućuje na to da veći broj mladih danas ima spolne odnose, nego da ne upotrebljavaju dovoljno kontracepciju.
Što se pak tiče navodne “epidemije” oralnog seksa o kojem su se mediji raspisali posebice nakon što je na tu temu govorila najutjecajnija TV osoba u SAD-u Oprah Winfrey, profesorica Kefalas upozorava na to da nije riječ o “promiskuitetu”, nego o strahu tinejdžera od neželjene trudnoće. Društvo je počelo drukčije doživljavati pojam oralnog seksa. On više nije tabu kakav je bio prije 1950-ih kada je započela promjena i “seksualna revolucija”.
Lezbijski šik i kod nas
Samoprocjena govori da je njegov utjecaj danas gotovo zanemariv
|
Vjeronauk
|
Jedno od pitanja na koje su brucoši i brucošice odgovarali u domaćem istraživanju jest i kako sami procjenjuju koliki je na njih bio utjecaj vjerskog odgoja u školama (petostupanjskom skalom od “nikakav” do “velik”), a rezultati studije pokazuju da se “percepcija utjecaja vjeronauka na seksualnost mladih smanjila tijekom 10 godina”. Dok je 1998. utjecaj uglavnom ocijenjen kao “malen”, danas je on “zanemariv”, pogotovo među mladićima, zaključuje se u studiji. Ispitivanje je obuhvatilo i stajalište mladih prema homoseksualnosti, i zaljučak je da je unatrag 10 godina među djevojkama došlo do uočljivog povećanja broja seksualnih iskustava s istim spolom. Tako je neko seksualno iskustvo s osobom istog spola 1998. godine imalo tek 6,4 posto studentica, a 2008. godine njih 20,9 posto, s time da Štulhofer navodi da je kod mnogih vjerojatno riječ samo o poljupcu.
- To možda ukazuje na prisutnost tzv. lezbijskog šika i u našoj sredini - navode Štulhofer i suradnici.
I dok se kod djevojaka “nije bitno promijenilo stajalište o prihvatljivosti prema istospolnim seksualnim kontaktima”, kod mladića je došlo do smanjenja broja onih koji prihvaćaju homoseksualnost. Naime, 1998. godine neprihvaćanje je izrazilo 50,2 ispitanih brucoša, a lani čak 63,5 posto. “Premda razlozi za tu promjenu ostaju nejasni, jedna mogućnost jest da je riječ o reakciji na povećanu vidljivost seksualnih manjina, odnosno negativan ton javnih rasprava oko ključnih pitanja o pravima seksualnih manjina”, navode Štulhofer i suradnici.
Jasminka Komar