ZAGREB - Pregovori između Vlade i 15 sindikata o plaćama 240.000 zaposlenih u javnim i državnim službama su propali. Vladi sada preostaju dvije opcije - primjena ugovorenog povećanja osnovice za plaće za šest posto od 1. siječnja 2009. godine ili jednostrano otkazivanje kolektivnog ugovora. Za sindikate nepovoljnija opcija otkazivanja kolektivnog ugovora već se danas neslužbeno spominjala kao najizglednija jer u Vladi tvrde da u proračunu koji se donosi u uvjetima krize nema 1,4 milijarde kuna za povišice. Sindikati i Vlada tako umjesto socijalnog dijaloga ulaze u svojevrsni rat jer sindikati u slučaju otkazivanja kolektivnog ugovora već najavljuju akcije i mogući štrajk, te podnošenje tužbi.
Konzultacije s pravnicima
Dođe li do sindikalnih akcija, u njima bi moglo sudjelovati i do 100.000 javnih i državnih službenika koji su sindikalno organizirani. Dok su sindikati već u utorak prijetili štrajkom, u Vladi su uvjereni da im akcije, koje bi mogle početi već u prosincu, neće uspjeti. Sindikati će se idućih dana sa svojim pravnicima konzultirati o tome kada zakonski mogu organizirati bilo U Sloveniji su državni službenici zbog krize ostali bez božićnica i darova za djecu
Jadranka Kosor
kakve akcije. Naime, pitanje je mogu li s organiziranjem akcija, pa i štrajka, početi odmah nakon što Vlada eventualno otkaže kolektivni ugovor, dakle već potkraj ovog mjeseca, ili tek nakon što prođe rok otkazivanja kolektivnog ugovora od tri mjeseca.
Povećanje za dva mjeseca
Pregovori su propali nakon što su sindikati jednoglasno odbili najnoviji Vladin prijedlog prema kojem bi zaposlenima u obrazovanju i znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, državnoj administraciji, kulturi i policiji plaće od 1. travnja iduće godine porasle za dva posto. Vlada je bila spremna zaposlenima u obrazovanju i znanosti od 1. kolovoza povećati osnovicu za plaće za dodatnih dva posto, te svim zaposlenima u javnim i državnim službama za još 1,5 posto od 1. listopada. Ova varijanta Vladu bi stajala između 700 i 800 milijuna kuna.
Sindikati su takav prijedlog odbili i, prema najavama potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, ostali bez svega - bez pregovora o dugoročnoj politici plaća do 2012. godine, a zaposleni u prosvjeti bez dodatne povišice od dva posto. Ako Vlada raskine kolektivni ugovor, ima otkazni rok od tri mjeseca pa će se javnim i državnim službenicima u siječnju i veljači plaća povećati za šest posto, a nakon toga smanjiti.
- Kao vođa pregovora u petak ću Ekonomsko vijeće i Vladu izvijestiti o rezultatima pregovora, te će Vlada objaviti svoje konačno stajalište. Sindikati su rekli da je naš prijedlog za njih neprihvatljiv, ali molimo naše prijatelje, gospođe i gospodu iz sindikata, da još jednom razmisle - rekla je Jadranko Kosor, te istaknula da državni službenici u Sloveniji zbog krize ostaju i bez ovogodišnjih božićnica i darova za djecu. Potpredsjednica Vlade i sama je priznala da je Vlada u velikoj stisci s vremenom jer mora donijeti proračun koji će najvjerojatnije već sa sjednice u petak uputiti u saborsku proceduru.
Kresanje troškova
Sindikati su pak poručili kako ih Vlada ni danas nije uvjerila da je zamrzavanje plaća došlo posljednje na red u kresanju troškova pa tvrde da će se teret krize slomiti isključivo preko leđa javnih i državnih službenika. Za razliku od tri različita modela koja su sindikati branili u dosadašnjim pregovorima s Vladom, danas su bili jedinstveni u odbijanju najnovijeg Vladina prijedloga.
Član Ekonomskog vijeća, dr. Željko Lovrinčevićocijenio je danas da je Vladina ponuda koju su sindikati odbili zlatna sredina između dvije ekstremne varijante potpunog zamrzavanja plaća ili poštivanja kolektivnog ugovora i povećanja osnovice za plaće državnih službenika šest posto.
- Riječ je više nego o poštenoj ponudi, koju u ovom trenutku nije moguće ponuditi niti privatnom, a kamoli državnom sektoru - poručio je Lovrinčević. Dodao je da bi zaposlenima u prosvjeti plaće porasle oko šest posto, a ostalima oko 3,5 posto pa im, za razliku od zaposlenih u privatnom sektoru, standard ne bi pao. Za te povišice Vlada bi trebala osigurati između 700 i 800 milijuna kuna.
Na to su se sindikalci verbalno obrušili na Lovrinčevića. Vilim Ribićuzvratio mu je pred novinarima da se u pregovorima “interesno pozicionirao u političkom obračunu”.- Očekivali smo stručne, a ne interesne i političke komentare - rekao je Ribić.
Sindikati izabrali sukob s Vladom i privatnicima
Odbacivanjem ponude o postupnom povećanju plaća tijekom sljedeće godine, sindikalni vođe pokazali su da im zapravo uopće nije stalo do pronalaženja kompromisnog rješenja s Vladom. Ostajući čvrsto pri
potpuno nerealnom zahtjevu za šestpostotnim povećanjem plaća od 1. siječnja 2009., sindikalni vođe opredijelili su se za sukobe i konfrontaciju.
Rub katastrofe
Ali ponajmanje s Vladom, kako će to htjeti prikazati svome članstvu. Odlučili su se zapravo za rat s preostalim dijelom radne Hrvatske. Nije, naime, problem u tomu što Vlada ne želi dati novac, nego u činjenici da financijskih sredstava za tako veliko povećanje plaća 450.000 zaposlenih u državnim institucijama i javnim tvrtkama, u trenucima produbljivanja krize, jednostavno nema.
Uostalom, odakle ga Vlada može namaknuti? Privatni sektor, koji bi u najvećoj mjeri morao financirati to povećanje plaća, razmišlja isključivo o tomu kako racionalizacijom poslovanja, smanjivanjem plaća i ukidanjem radnih mjesta osigurati puko preživljavanje. S druge strane Vlada u sadašnjim okolnostima ne može razmišljati o novom zaduživanju.
Ne samo zato što je država ionako prezadužena, nego i zato što se do novih kredita ne može doći ili su kamate toliko visoke da bi zemlju ubrzo dovele do ruba financijske katastrofe.
Moralno pravo
Takvo ponašanje sindikalnih vođa nužno će nametnuti potrebu da se što prije povede rasprava o racionalizaciji poslovanja, smanjivanju broja zaposlenih, o neradu i neracionalnostima, ali i o prevelikim plaćama ne malog broja zaposlenih u državnim institucijama i javnim poduzećima.
Istodobno, budući da sami nisu iskazali spremnost na štednju i uvažavanje realnosti, sindikalni vođe unaprijed su se odrekli moralnog prava da od premijera Sanadera i drugih u društvu jednako tako zatraže štednju, odricanja, smanjivanje privilegija, troškova i plaća.
Gordana Galović
Konzultacije s pravnicima
Dođe li do sindikalnih akcija, u njima bi moglo sudjelovati i do 100.000 javnih i državnih službenika koji su sindikalno organizirani. Dok su sindikati već u utorak prijetili štrajkom, u Vladi su uvjereni da im akcije, koje bi mogle početi već u prosincu, neće uspjeti. Sindikati će se idućih dana sa svojim pravnicima konzultirati o tome kada zakonski mogu organizirati bilo U Sloveniji su državni službenici zbog krize ostali bez božićnica i darova za djecu
Jadranka Kosor
|
Povećanje za dva mjeseca
Pregovori su propali nakon što su sindikati jednoglasno odbili najnoviji Vladin prijedlog prema kojem bi zaposlenima u obrazovanju i znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, državnoj administraciji, kulturi i policiji plaće od 1. travnja iduće godine porasle za dva posto. Vlada je bila spremna zaposlenima u obrazovanju i znanosti od 1. kolovoza povećati osnovicu za plaće za dodatnih dva posto, te svim zaposlenima u javnim i državnim službama za još 1,5 posto od 1. listopada. Ova varijanta Vladu bi stajala između 700 i 800 milijuna kuna.
Sindikati su takav prijedlog odbili i, prema najavama potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, ostali bez svega - bez pregovora o dugoročnoj politici plaća do 2012. godine, a zaposleni u prosvjeti bez dodatne povišice od dva posto. Ako Vlada raskine kolektivni ugovor, ima otkazni rok od tri mjeseca pa će se javnim i državnim službenicima u siječnju i veljači plaća povećati za šest posto, a nakon toga smanjiti.
- Kao vođa pregovora u petak ću Ekonomsko vijeće i Vladu izvijestiti o rezultatima pregovora, te će Vlada objaviti svoje konačno stajalište. Sindikati su rekli da je naš prijedlog za njih neprihvatljiv, ali molimo naše prijatelje, gospođe i gospodu iz sindikata, da još jednom razmisle - rekla je Jadranko Kosor, te istaknula da državni službenici u Sloveniji zbog krize ostaju i bez ovogodišnjih božićnica i darova za djecu. Potpredsjednica Vlade i sama je priznala da je Vlada u velikoj stisci s vremenom jer mora donijeti proračun koji će najvjerojatnije već sa sjednice u petak uputiti u saborsku proceduru.
Kresanje troškova
Sindikati su pak poručili kako ih Vlada ni danas nije uvjerila da je zamrzavanje plaća došlo posljednje na red u kresanju troškova pa tvrde da će se teret krize slomiti isključivo preko leđa javnih i državnih službenika. Za razliku od tri različita modela koja su sindikati branili u dosadašnjim pregovorima s Vladom, danas su bili jedinstveni u odbijanju najnovijeg Vladina prijedloga.
Član Ekonomskog vijeća, dr. Željko Lovrinčevićocijenio je danas da je Vladina ponuda koju su sindikati odbili zlatna sredina između dvije ekstremne varijante potpunog zamrzavanja plaća ili poštivanja kolektivnog ugovora i povećanja osnovice za plaće državnih službenika šest posto.
- Riječ je više nego o poštenoj ponudi, koju u ovom trenutku nije moguće ponuditi niti privatnom, a kamoli državnom sektoru - poručio je Lovrinčević. Dodao je da bi zaposlenima u prosvjeti plaće porasle oko šest posto, a ostalima oko 3,5 posto pa im, za razliku od zaposlenih u privatnom sektoru, standard ne bi pao. Za te povišice Vlada bi trebala osigurati između 700 i 800 milijuna kuna.
Na to su se sindikalci verbalno obrušili na Lovrinčevića. Vilim Ribićuzvratio mu je pred novinarima da se u pregovorima “interesno pozicionirao u političkom obračunu”.- Očekivali smo stručne, a ne interesne i političke komentare - rekao je Ribić.
|
Verbalni sukob Ribića i Lovrinčevića
|
Sindikati izabrali sukob s Vladom i privatnicima
Odbacivanjem ponude o postupnom povećanju plaća tijekom sljedeće godine, sindikalni vođe pokazali su da im zapravo uopće nije stalo do pronalaženja kompromisnog rješenja s Vladom. Ostajući čvrsto pri
|
KOMENTAR MLADENA PLEŠEA
|
| Sindikati ne mogu tražiti od drugih da štede kad na to sami ne pristaju
|
Rub katastrofe
Ali ponajmanje s Vladom, kako će to htjeti prikazati svome članstvu. Odlučili su se zapravo za rat s preostalim dijelom radne Hrvatske. Nije, naime, problem u tomu što Vlada ne želi dati novac, nego u činjenici da financijskih sredstava za tako veliko povećanje plaća 450.000 zaposlenih u državnim institucijama i javnim tvrtkama, u trenucima produbljivanja krize, jednostavno nema.
| Više plaće morao bi financirati privatni sektor koji reže svoje plaće |
Ne samo zato što je država ionako prezadužena, nego i zato što se do novih kredita ne može doći ili su kamate toliko visoke da bi zemlju ubrzo dovele do ruba financijske katastrofe.
Moralno pravo
Takvo ponašanje sindikalnih vođa nužno će nametnuti potrebu da se što prije povede rasprava o racionalizaciji poslovanja, smanjivanju broja zaposlenih, o neradu i neracionalnostima, ali i o prevelikim plaćama ne malog broja zaposlenih u državnim institucijama i javnim poduzećima.
Istodobno, budući da sami nisu iskazali spremnost na štednju i uvažavanje realnosti, sindikalni vođe unaprijed su se odrekli moralnog prava da od premijera Sanadera i drugih u društvu jednako tako zatraže štednju, odricanja, smanjivanje privilegija, troškova i plaća.
Gordana Galović