ZAGREB - Brutalno ubojstvo
Ivane Hodak potaknulo je najodgovornije ljude u ovoj državi da povedu ozbiljnu raspravu o efikasnosti našeg represivnog i pravosudnog sustava u borbi protiv organiziranog kriminala i mogućnostima njegova poboljšanja.
Na prošlotjednoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, koju su sazvali predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader potaknuti upravo ovim nezapamćenim zločinom, nisu doneseni nikakvi zaključci, ali su izneseni konkretni prijedlozi. Kako neslužbeno doznajemo, glavnina rasprave vođena je u smjeru da se Državnom odvjetništvu, odnosno Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), stave na raspolaganje svi potrebni alati, bilo da se radi o ljudima ili tehnici, kako bi što neovisnije krenuli u obračun s mafijom.
“USKOK kao tijelo unutar Državnog odvjetništva specijalizirano za borbu protiv organiziranog kriminala treba ojačati na način da dobije svoju policiju, istražitelje, kao i suce koji će raditi isključivo predmete iz domene USKOK-a”, čulo se među ostalim na sjednici VONS-a.
U ovom trenutku USKOK ovisi s jedne strane o policiji, a s druge strane o sudovima koji i nisu pretjerano učinkoviti. U fazi kriminalističkih obrada suradnja s policijom, iako se to od
USKOK bi dobio ‘svoje’ operativce i ne bi više ovisio o volji policije
odlaska
Radovana Ortynskog iz tužiteljstva javno ne spominje, često zapinje. Događa se da policija ili ne obavi svoj dio posla u skladu sa zahtjevima iz USKOK-a, ili da informacije procure ne samo u javnost, već i do osoba nad kojima se obrade provode.
Stoga se svi dogovori i planiranja odvijaju na najvišoj razini, između čelnih ljudi USKOK-a i MUP-a. Nakon te koordinacije, koja još pristojno funkcionira, dolazi se na nesiguran teren kada se u operacije uključuju policijske uprave. Već je postalo općepoznato da se u USKOK-ove operacije uključuje minimalan broj policijskih istražitelja i pritom im se često daju samo najnužnije informacije o tijeku obrade.
Sve to ukazuje na to da povjerenje nije na nivou potrebnom da bi se uistinu krenulo u raskrinkavanje mafije. Pritom treba napomenuti da postojeći zakon predviđa i posebnog policijskog službenika kao vezu između policije i USKOK-a. No, u praksi takva mogućnost uopće nije zaživjela.
Argument da USKOK nema dovoljno instrumenata u svojim rukama očito su u međuvremenu prihvatili i čelnici države, jer su na sjednici VONS-a ozbiljno razmatrane mogućnosti uvođenja policijskog odjela koji bi bio izravno pod USKOK-om. Predloženo je i da se u zadnje vrijeme često spominjani tzv. hrvatski FBI pridoda USKOK-u.
Posebni sudski odjeli radili bi samo na USKOK-ovim predmetima
Naime, ta posebna jedinica za borbu protiv organiziranog kriminala trebala je spadati, barem prema neslužbenim informacijama, pod istoimeni MUP-ov odjel. U slučaju da dođe do realizacije ideje o njihovu pridodavanju USKOK-u, taj Ured državnog odvjetništva dobio bi “svoje” operativce i više ne bi ovisio o dobroj volji pojedinaca ili cijelog policijskog aparata, koji, primjerice, zakazuje pri svakom mafijaškom ubojstvu.
Zbog velikog broja predmeta iz nadležnosti USKOK-a, kao i dugotrajnosti postupaka, na sjednici VONS-a vođena je i rasprava o uvođenju posebnih sudova ili sudskih odjela koji bi radili isključivo na tim predmetima. Trenutno se na hrvatskim sudovima vode kazneni postupci protiv čak 1084
osobe koje je USKOK prijavio ili optužio za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminala, a da protiv njih nije donesena pravomoćna presuda.
“Kada tako dugo nema sudskog epiloga, kada se tako dugo čeka kazna, to je poruka podzemlju da mogu činiti što žele i da ih neće stići kazna”, rečeno je na VONS-u. Činjenica je da u nekim “USKOK-ovim” predmetima sudski postupci traju enormno dugo.
Tako se dulje od pola godine čeka početak suđenja u aferi Maestro, optuženi za šverc stotina kilograma droge izlaze na slobodu jer se probijaju maksimalni pritvorski rokovi.
Treba napomenuti da za to nisu krivi samo sudovi, jer se mahom radi o predmetima u kojima je velik broj okrivljenika, i do 20 osoba u istom predmetu, što otvara mogućnost opstrukcije postupka i njima i braniteljima.
U svakom slučaju, ideja o posebnim sucima za predmete USKOK-a mogla se već čuti i iz redova samih sudaca. Na sjednici VONS-a “samo” se raspravljalo o potrebi jačanja USKOK-a. Možda će sudionici rasprave, a to su praktično svi čelni ljudi ove države, iskazanu političku volju prenijeti i u praksu te pokrenuti sve inicijative kako bi se za to uistinu stvorili svi preduvjeti.
Tužitelji napuštaju radna mjesta
Na sjednici VONS-a spominjala se i potreba povećanja broja ljudi u sustavu Državnog odvjetništva, jer je, što zbog plaća, što iz drugih razloga, tendencija takva da sve više tužitelja odlazi sa svojih radnih mjesta. Prema dostupnim podacima, godišnje oko 50 osoba ode iz tužiteljstva, što je čak 10 posto zaposlenih. Mjesta se uglavnom mogu popuniti mladim i neiskusnim kadrovima.
Željko Petrušić
Na prošlotjednoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, koju su sazvali predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader potaknuti upravo ovim nezapamćenim zločinom, nisu doneseni nikakvi zaključci, ali su izneseni konkretni prijedlozi. Kako neslužbeno doznajemo, glavnina rasprave vođena je u smjeru da se Državnom odvjetništvu, odnosno Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), stave na raspolaganje svi potrebni alati, bilo da se radi o ljudima ili tehnici, kako bi što neovisnije krenuli u obračun s mafijom.
“USKOK kao tijelo unutar Državnog odvjetništva specijalizirano za borbu protiv organiziranog kriminala treba ojačati na način da dobije svoju policiju, istražitelje, kao i suce koji će raditi isključivo predmete iz domene USKOK-a”, čulo se među ostalim na sjednici VONS-a.
U ovom trenutku USKOK ovisi s jedne strane o policiji, a s druge strane o sudovima koji i nisu pretjerano učinkoviti. U fazi kriminalističkih obrada suradnja s policijom, iako se to od
USKOK bi dobio ‘svoje’ operativce i ne bi više ovisio o volji policije
| Pol
icijski odjel
|
Stoga se svi dogovori i planiranja odvijaju na najvišoj razini, između čelnih ljudi USKOK-a i MUP-a. Nakon te koordinacije, koja još pristojno funkcionira, dolazi se na nesiguran teren kada se u operacije uključuju policijske uprave. Već je postalo općepoznato da se u USKOK-ove operacije uključuje minimalan broj policijskih istražitelja i pritom im se često daju samo najnužnije informacije o tijeku obrade.
Sve to ukazuje na to da povjerenje nije na nivou potrebnom da bi se uistinu krenulo u raskrinkavanje mafije. Pritom treba napomenuti da postojeći zakon predviđa i posebnog policijskog službenika kao vezu između policije i USKOK-a. No, u praksi takva mogućnost uopće nije zaživjela.
Argument da USKOK nema dovoljno instrumenata u svojim rukama očito su u međuvremenu prihvatili i čelnici države, jer su na sjednici VONS-a ozbiljno razmatrane mogućnosti uvođenja policijskog odjela koji bi bio izravno pod USKOK-om. Predloženo je i da se u zadnje vrijeme često spominjani tzv. hrvatski FBI pridoda USKOK-u.
Posebni sudski odjeli radili bi samo na USKOK-ovim predmetima
| Pred
ugi postupci
|
Zbog velikog broja predmeta iz nadležnosti USKOK-a, kao i dugotrajnosti postupaka, na sjednici VONS-a vođena je i rasprava o uvođenju posebnih sudova ili sudskih odjela koji bi radili isključivo na tim predmetima. Trenutno se na hrvatskim sudovima vode kazneni postupci protiv čak 1084
osobe koje je USKOK prijavio ili optužio za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminala, a da protiv njih nije donesena pravomoćna presuda.
“Kada tako dugo nema sudskog epiloga, kada se tako dugo čeka kazna, to je poruka podzemlju da mogu činiti što žele i da ih neće stići kazna”, rečeno je na VONS-u. Činjenica je da u nekim “USKOK-ovim” predmetima sudski postupci traju enormno dugo.
Tako se dulje od pola godine čeka početak suđenja u aferi Maestro, optuženi za šverc stotina kilograma droge izlaze na slobodu jer se probijaju maksimalni pritvorski rokovi.
Treba napomenuti da za to nisu krivi samo sudovi, jer se mahom radi o predmetima u kojima je velik broj okrivljenika, i do 20 osoba u istom predmetu, što otvara mogućnost opstrukcije postupka i njima i braniteljima.
U svakom slučaju, ideja o posebnim sucima za predmete USKOK-a mogla se već čuti i iz redova samih sudaca. Na sjednici VONS-a “samo” se raspravljalo o potrebi jačanja USKOK-a. Možda će sudionici rasprave, a to su praktično svi čelni ljudi ove države, iskazanu političku volju prenijeti i u praksu te pokrenuti sve inicijative kako bi se za to uistinu stvorili svi preduvjeti.
Tužitelji napuštaju radna mjesta
Na sjednici VONS-a spominjala se i potreba povećanja broja ljudi u sustavu Državnog odvjetništva, jer je, što zbog plaća, što iz drugih razloga, tendencija takva da sve više tužitelja odlazi sa svojih radnih mjesta. Prema dostupnim podacima, godišnje oko 50 osoba ode iz tužiteljstva, što je čak 10 posto zaposlenih. Mjesta se uglavnom mogu popuniti mladim i neiskusnim kadrovima.
| NEISK
USNI KADROVI
|
Željko Petrušić