ŠIBENIK - Prirodna pojava uzrok je kornatske tragedije u kojoj je 30. kolovoza prošle godine život izgubilo 12 vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog, dok je tragediju preživio jedino vatrogasac
Frane Lučić, zaključak je tima sudskih vještaka pod vodstvom
Miodraga Drakulića.
U priopćenju šibenskog županijskog istražnog suca Branka Ivića koji vodi istragu, navodi se kako je provedenim vještačenjem utvrđeno da je na Kornatu 30. kolovoza došlo do fenomena poznatog kao "izgaranje nehomogene plinske smjese", što je bio primaran uzrok stradavanja vatrogasaca.
Plinska smjesa nastala je kao rezultat višesatnog požara koji je do trenutka stradavanja vatrogasaca poharao područje od uvale Vrulje do uvale Šipnate, u duljini većoj od 6,5 kilometara. Pritom su kao produkt izgaranja nastali plinovi i pare vodika, metana, etana, ugljikova monoksida, metanola i drugih. Nošeni vjetrom ti su plinovi prešli najviše kote brda Veli vrh i ostali "zarobljeni" u klancu i tu se s vremenom akumulirali.
Prema mišljenju tima vještaka, tijekom širenja požara jedno krilo vatrene fronte ušlo je s južne strane brda Veli vrh u klanac uvale Šipnate. U toj fazi požar je, kako se navodi u priopćenju, vjerojatno imao karakteristike tzv. eruptivnog požara te je u svom širenju uzbrdo vrlo brzo stigao do akumuliranih plinova i para u klancu iznad uvale Šipnate te ih zapalio.
Vještačenjem je utvrđeno da su vatrogasci najprije bili izloženi djelovanju vrućih plinova, nakon čega je došlo do gorenja tzv. sekundarnih izvora, odnosno vegetacije, vatrogasne opreme i odjeće.
U priopćenju šibenskog županijskog istražnog suca Branka Ivića koji vodi istragu, navodi se kako je provedenim vještačenjem utvrđeno da je na Kornatu 30. kolovoza došlo do fenomena poznatog kao "izgaranje nehomogene plinske smjese", što je bio primaran uzrok stradavanja vatrogasaca.
Plinska smjesa nastala je kao rezultat višesatnog požara koji je do trenutka stradavanja vatrogasaca poharao područje od uvale Vrulje do uvale Šipnate, u duljini većoj od 6,5 kilometara. Pritom su kao produkt izgaranja nastali plinovi i pare vodika, metana, etana, ugljikova monoksida, metanola i drugih. Nošeni vjetrom ti su plinovi prešli najviše kote brda Veli vrh i ostali "zarobljeni" u klancu i tu se s vremenom akumulirali.
Prema mišljenju tima vještaka, tijekom širenja požara jedno krilo vatrene fronte ušlo je s južne strane brda Veli vrh u klanac uvale Šipnate. U toj fazi požar je, kako se navodi u priopćenju, vjerojatno imao karakteristike tzv. eruptivnog požara te je u svom širenju uzbrdo vrlo brzo stigao do akumuliranih plinova i para u klancu iznad uvale Šipnate te ih zapalio.
Vještačenjem je utvrđeno da su vatrogasci najprije bili izloženi djelovanju vrućih plinova, nakon čega je došlo do gorenja tzv. sekundarnih izvora, odnosno vegetacije, vatrogasne opreme i odjeće.