ZAGREB - Za dva tjedna u Hrvatskoj bi trebala početi Vladina operacija brisanja nepotrebnih i poduzetništvu neprijateljskih zakonskih propisa pod nazivom "Regulatorna giljotina".
U roku od šest do devet mjeseci sva ministarstva uz pomoć pravnih stručnjaka i ekonomista obavit će analizu zakona i uredbi. Jednom odlukom Vlade bit će izbrisano na tisuće stranica suvišnih, neprimjenjivih i tržišno nepovoljnih propisa. Na proljeće sljedeće godine trebali bismo, prema procjeni iz Vlade, imati čak 40 posto manje zakona i uredbi.
'Odličan projekt'
- U devet mjeseci sredit ćemo regulativu i ukinuti oko 40 posto zakona i propisa. To je odličan projekt - kaže Domagoj Juričić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku.
Uvođenje ove metode, koja je prvi put primijenjena u Švedskoj, zatražilo je u siječnju Nacionalno vijeće za konkurentnost kako bi se ukinuli suvišni propisi i zakonske odredbe koje ne idu na ruku razvoju poduzetništva. Početkom kolovoza u Banskim dvorima Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) predstavila je premijeru Ivi Sanaderu i njegovim suradnicima iz Vlade pozitivne učinke koje bi "giljotina" imala na razvoj gospodarstva u Hrvatskoj. Sanader je bio zadovoljan: "To je to, hajdemo to odraditi", rekao je suradnicima.
Premijer bi početkom rujna trebao sklopiti ugovor s USAID-om koji će sufinancirati projekt. Bit će angažirana i američka konzultantska tvrtka Jacobs and Associates, koja je i u drugim zemljama pomogla u primjeni ove metode. Projekt će, prema prvim procjenama, stajati najmanje milijun kuna.
Kada Vlada donese odluku, počet će proces sastavljen od tri kruga. U prvom državna administracija trebala bi izbrisati desetak posto suvišnih zakona i uredbi. U drugom krugu administracija uz pomoć poduzetnika, ekonomista ili drugih zainteresiranih strana pronalazi nepotrebne birokratske zapreke i uklanja dodatnih 20 do 30 posto propisa. Za zadnji krug preostaje čišćenje još desetak posto akata i uredbi.
Pojednostavnjenje procedure poslovanja i smanjenje birokracije bit će, kažu u Vladi, prvi efekti "giljotine". Nakon što se sredi legislativa, bit će napravljen centralizirani zakonodavni registar. Registar će biti preveden na nekoliko jezika. Tako će investitori, koji se sada ne mogu snaći u hrpi izmjena i dopuna zakona, imati na jednome mjestu cijelu zakonsku proceduru.
Drugo, "giljotinom" će biti ispitano oko 12 tisuća zakona i propisa zaostalih iz razdoblja Jugoslavije te će se ukloniti one koji više nemaju tržišnu vrijednost.
'Tko zna što ćemo otkriti'
- Zemlje koje su obavile "giljotinu" pronašle su u svojim propisima mnogo nelogičnih, protuzakonitih, zastarjelih odredbi. Tko zna što ćemo mi pronaći! Možda čak i ponešto iz razdoblja Austro-Ugarske - kaže Domagoj Juričić.
Treće, regulativna reforma olakšat će proces usklađivanja hrvatskog s europskim zakonodavstvom. Ulaskom Hrvatske u EU 92 tisuće stranica propisa slit će se u hrvatsko zakonodavstvo pa u Vladi smatraju da bi, ako se prije ne provede "giljotina", mogao nastati dodatan kaos. U Vladi procjenjuju da će giljotina na kraju imati snažan utjecaj na smanjenje korupcije, rast stranih investicija i razvoj gospodarstva. Zato HDZ očekuje politički konsenzus u Hrvatskom saboru o "Regulatornoj giljotini".
Jedan od vodećih ljudi SDP-a Mato Arlović podupire pravnu "giljotinu", ali traži od Vlade da sveobuhvatno pristupi problemu i provede gospodarsku reformu.
- Najjednostavnije je utvrditi koji su propisi neprimjenjivi i suvišni te ih izbrisati, ali bit će i kompliciranijih slučajeva. Potrebna je cjelovita reforma vezana uz gospodarstvo - kaže Arlović. Vesna Škare-Ožbolt, predsjednica DC-a i bivša ministrica pravosuđa, kaže pak da je njezina stranka predlagala "giljotinu" još prošle godine, ali da "tada premijer nije bio za to".
Kako izgleda zakon?
- Htjeli smo da se uvede red. Prava je pošast izmjena i dopuna zakona. Samo Kazneni zakon doživio je šest izmjena i dopuna, nitko ne zna kako na kraju izgleda zakon. Hrpu uredbi i pravilnika treba ukinuti. Sve smo to predlagali. Vlada kasni godinu i pol - kaže Vesna Škare-Ožbolt.
Administrativna i regulatorna "giljotina" provedena je u Švedskoj osamdesetih godina. Poslije su se mnoge zemlje odlučile za tu metodu, od Mađarske i Italije do Meksika i Moldavije.
Sva ministarstva nakon što Vlada donese odluku o početku giljotine morat će sastaviti popis svojih propisa i procesa. Rad ekipa u ministarstvima kontrolirat će posebno Vladino tijelo s desetak za to educiranih ljudi. Treća strana koja će biti uključena u proces giljotine su zainteresirane strane, poput poduzetnika ako se radi o gospodarskim aktima.
Posebno Vladino tijelo od 10 ljudi
|
U odlučivanju o pojedinom zakonu ili uredbi glavni će biti sljedeći kriteriji:
1. Je li propis potreban?
2. Je li uredba ili podzakonski akt u skladu sa zakonom?
3. Je li povoljan za poslovanje?
4. Je li sukladan propisima WTO-a?
5. Je li u skladu s EU?
Ana Plišić