Web 2.0: Nema više potrošača, sada su svi sudionici

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 05.11.2007. u 11:00

Čak se i naj­ve­ći znal­ci in­ter­net­skih tren­do­va i teh­no­lo­gi­ja zbu­ne ka­da ih se upi­ta da ob­jas­ne što je to, za­pra­vo, Web 2.0. Brojča­na oz­na­ka, u sof­tvers­kom svi­je­tu ko­ri­š­te­na kao na­čin obi­lje­ža­va­nja po­je­di­nih ver­zi­ja odre­đe­nog pro­iz­vo­da, da­je nas­lu­ti­ti ka­ko se ra­di o ne­kak­voj no­voj, "dru­goj ver­zi­ji" we­ba ka­kav poz­na­je­mo od nje­go­vih po­če­ta­ka, na­do­gra­đ­e­nog funk­cio­nal­noš­ću ko­ju pri­je ni­je imao.

Tak­va su­ges­ti­ja do­is­ta jest bi­la na­mje­ra onih ko­ji su taj ter­min i os­mis­li­li, ia­ko ni­poš­to ni­je pos­ve pre­ciz­na. Ne pos­to­je stro­go pro­pi­sa­ni kri­te­ri­ji pre­ma ko­ji­ma bi se mo­glo odre­di­ti je li ne­ka web stra­ni­ca, od­nos­no in­ter­net­ski ser­vis dos­tu­pan pu­tem we­ba na­prav­ljen pre­ma kon­cep­ci­ji We­ba 2.0 ili ono­ga pri­jaš­njeg, a ne pos­to­ji ni stro­ga de­fi­ni­ci­ja ko­ja bi taj kon­cept mo­gla eg­zakt­no de­ter­mi­ni­ra­ti.

Web 2.0 je ta­ko tek fra­za, me­ta­fo­ra za suv­re­me­no na­prav­lje­ne we­bo­ve ko­ji­ma je za­jed­nič­ko to da sad­rže i so­ci­ja­li­za­cij­sku no­tu ko­ja je u ve­ći­ni slu­ča­je­va nas­ta­la kao pos­lje­di­ca či­nje­ni­ce da ti we­bo­vi omo­gu­ću­ju pos­je­ti­te­lji­ma sud­je­lo­va­nje u krei­ra­nju nji­ho­va sa­drža­ja, kat­kad u to­li­ko ve­li­koj mje­ri da su sas­tav­lje­ni is­klju­či­vo od sa­drža­ja ko­ris­ni­ka.

Naj­bo­lji pri­mjer we­bo­va ko­ji se mo­gu sma­tra­ti ti­pič­nim pri­pad­ni­ci­ma kon­cep­ci­je We­ba 2.0 su ser­vi­si za pi­sa­nje blo­go­va, Wi­ki­pe­dia ili Yo­u­Tu­be, no i mo­der­no na­prav­lje­ni no­vins­ki por­ta­li uve­li­ke se os­la­nja­ju na vo­l­ju svo­jih či­ta­te­lja za so­ci­ja­li­za­ci­jom, omo­gu­ću­ju­ći im da sve ob­jav­lje­ne vi­jes­ti ko­men­ti­ra­ju, ali i da ko­men­ti­ra­ju već na­pi­sa­ne tu­đe ko­men­ta­re.

Tak­va tran­sfor­ma­ci­ja we­ba iz me­di­ja ko­ji je na­li­ko­vao bi­lo kak­voj dru­goj na­klad­nič­koj dje­lat­nos­ti, od­nos­no iz si­lo­sa ser­vi­ra­nih in­for­ma­ci­ja u in­ter­ak­tiv­nu plat­for­mu ko­ja po­dra­zu­mi­je­va dvo­smjer­nu ko­mu­ni­ka­ci­ju iz­me­đu ko­ris­ni­ka i ra­ču­na­la, kao i ko­mu­ni­ka­ci­ju iz­me­đu ko­ris­ni­ka i ko­ris­ni­ka, uve­li­ke je pro­mi­je­ni­la i eko­nom­ski po­ten­ci­jal ci­je­log in­ter­ne­ta. Upra­vo sto­ga ni­je ne­lo­gič­no što je metafo­ra Web 2.0 pos­ta­la br­zo prih­va­će­na.

Jed­ni će re­ći da je fe­no­men We­ba 2.0 mo­gu­će shva­ti­ti kao re­vo­lu­ci­ju, a dru­gi će ga vid­je­ti tek kao nor­ma­lan ko­rak u pro­ce­su saz­ri­je­va­nja in­ter­net­skih ser­vi­sa. Oni ko­ji u tom fe­no­me­nu uo­ča­va­ju so­ci­ja­li­za­cij­ski ele­ment, u nje­mu vi­de i za­če­tak suv­re­me­ne di­gi­tal­ne uto­pi­je te pri­li­ku za lo­kal­nim dje­lo­va­njem, pod­re­đe­nim glo­bal­nim tren­do­vi­ma. Oni ko­ji u nje­mu nju­še fi­nan­cij­sku vri­jed­nost, shva­ća­ju ga kao iz­vor de­talj­ni­jih, bo­ga­ti­jih i po­ve­za­nijih po­da­ta­ka o na­vi­ka­ma po­tro­ša­ča, kao pri­li­ku za in­di­vi­du­al­no pri­la­gođ­e­ni mar­ke­ting.

Sve su te in­ter­pre­ta­ci­je We­ba 2.0 na svoj na­čin is­prav­ne, s ob­zi­rom na to da on do­is­ta predstav­lja saz­ri­je­va­nje plat­for­me ko­ja je pri­je opo­na­ša­la kla­sič­no iz­da­vašt­vo u me­di­ju u ko­jem ko­ris­ni­ci vi­še ni­su sa­mo pa­siv­ni kon­zu­men­ti, ne­go ak­tiv­ni su­dio­ni­ci. Po­da­ci ko­je sud­je­lu­ju­ći u stva­ra­nju sa­drža­ja ob­jav­lju­ju, pri­tom se sa­kup­lja­ju, až­u­ri­ra­ju, ana­li­zi­ra­ju, pre­li­je­va­ju u no­ve for­me, vi­zua­li­zi­ra­ju i ko­ris­te na mno­ge ino­va­tiv­ne na­či­ne.

Kon­cep­ci­ja We­ba 2.0 us­pje­la je baš zbog to­ga što su i ko­ris­ni­ci i oni ko­ji nu­de tak­ve osuv­re­me­nje­ne in­ter­net­ske ser­vi­se u njoj pro­naš­li zna­ča­jan in­te­res - ko­ris­ni­ci­ma je omo­gu­će­na so­ci­ja­li­za­ci­ja pu­tem in­ter­ne­ta, ko­ja ne­ri­jet­ko po­ti­če vi­še ko­mu­ni­ka­ci­je i sus­re­ta­nja od tra­di­cio­nal­nih me­to­da prak­ti­ci­ra­nja dru­št­ve­nog ži­vo­ta, a po­nu­đa­či­ma ser­vi­sa pruž­e­na je fan­tas­tič­na plat­for­ma za plas­man pro­pa­gan­de, od­nos­no za za­ra­du.

Zbog tog us­pje­ha kon­cept sud­je­lo­va­nja ko­ris­ni­ka u krei­ra­nju sa­drža­ja pos­ljed­njih se go­di­nu-dvi­je pro­ši­rio s we­ba i na kla­sič­ne me­di­je gdje sve češ­će sus­re­će­mo ru­bri­ke ko­je sas­tav­lja­ju "či­ta­te­lji-no­vi­na­ri" ili "gle­da­te­lji-repor­te­ri". Uto­li­ko nije bes­mis­le­no go­vo­ri­ti i o ter­mi­ni­ma "No­vi­ne 2.0" ili "Te­le­vi­zi­ja 2.0", no po­i­gra­va­nje no­men­kla­tu­rom kao sim­bo­li­kom ge­ne­ra­cij­skog sko­ka ipak je svoj­stve­no sa­mo za svi­jet di­gi­tal­nih teh­no­lo­gi­ja, pa će upra­vo Web 2.0 os­ta­ti za­pam­ćen kao fe­no­men ko­ji je uve­li­ke pro­mi­je­nio na­čin na ko­ji da­nas upi­ja­mo, ali i ser­vi­ra­mo in­for­ma­ci­je.

POJMOVNIK

Agregacija - postupak sakupljanja sadržaja s drugih webova kako bi se prikazali sortirani ili probrani prema nekom kriteriju. Agregacijom se najčešće prikupljaju naslovi vijesti s novinskih portala, novoobjavljeni zapisi na blogovima, zvučni zapisi objavljeni kroz podcast, ali i novi videozapisi i fotografije objavljeni na servisima namijenjenima razmjeni videa i slika. Postupak se može obavljati automatizirano, ali i korisnici mogu ručno dodavati linkove. Zacijelo najpoznatiji primjer internetskog servisa koji radi agregaciju novinskih vijesti jest Digg.com.

Blog, bloger, bloganje - termin je zapravo nastao kao skraćeni oblik naziva "web log", što predstavlja osobni dnevnik javno objavljen na webu u kojemu su zapisi prikazani obrnuto kronološki. Nerijetko blogovi ne sadrže osobne dnevničke zapise, nego bilo kakav sadržaj koji je od osobnog interesa autora bloga, često obogaćen slikovnim, zvučnim i videozapisima. Bloger je autor bloga, a bloganje je termin koji se koristi za radnju koja predstavlja učestalo pisanje blogova te komentiranje tuđih blogova, što se može shvatiti kao svojevrstan hobi blogera. Blog se može objavljivati kao samostalna web stranica ili putem servisa za pisanje blogova kakvi su Blog.hr i Bloger.hr.

Blogroll - mnogim blogerima najomiljeniji dio bloga. Riječ je o listi preporučenih tuđih blogova, izdvojenih u zaseban okvir na vlastitom blogu. Stvar je prestiža među najzagriženijim blogerima adresu vlastitog bloga imati objavljenu na blogrollima što više tuđih blogova. Osim linkova na tuđe blogove, mnogi u blogroll vole ubaciti i linkove na neke druge omiljene web stranice koje nisu ničiji blogovi, nego ih zbog određenog razloga žele preporučiti svima koji čitaju njihov blog.

Blogosfera - termin koji se koristi kada se opisuje cijela zajednica internetskih korisnika koji sudjeluju u stvaranju blogova, svi postojeći blogovi na internetu, sve radnje vezane uz bloganje i općenito bilo kakvu pojavu vezanu uz blogove. Pojam je nastao na početku stvaranja prvih virtualnih zajednica blogera kao šala na račun izgradnje vlastitog prividnog svijeta u kojemu žive, a koji je u potpunosti podređen bloganju kao načinu života, no ubrzo je postao toliko prihvaćen da se počeo koristiti i u medijima poput BBC-a i CNN-a.

Chat (Instant messaging) - razmjena tekstualnih poruka s drugim korisnicima interneta u realnom vremenu, najčešće korištenjem web servisa ili softvera za chat, poput Google Talka i Microsoft Messengera. Chat je postojao mnogo prije pojave fenomena Weba 2.0 i predstavlja preteču svih danas poznatih oblika socijalizacije putem interneta. Zato što je i danas ostao najpraktičniji oblik simuliranja razgovora pisanim tekstom na računalu, chat je i dalje uvjerljivo najdruštveniji dostupan internetski servis, pa mu nitko ne osporava to da se u potpunosti uklapa u koncepciju Weba 2.0 čak i kad se ne odvija na webu. Od svih socijalizacijskih servisa na internetu, chat je zacijelo zaslužan za najveći broj susreta "u živo", pa čak i ostvarenih ljubavi i brakova "preko interneta".

Digg.com - najpoznatiji internetski servis na kojemu se objavljuju vijesti prikupljene agregacijom s drugih web stranica, najčešće novinskih portala koji sami produciraju vijesti. Na početku je Digg.com objavljivao samo novinske naslove čiji je naglasak bio na tehnologiji i znanosti, no s vremenom se spektar tema proširio i na mnoge druge kategorije, poput politike i zabavnih sadržaja. Danas Digg.com, osim vijesti, sakuplja i linkove na videozapise i podcaste. Većinu novog sadržaja prikupljaju sami korisnici, a ne automatizirani softver za agregaciju.

Facebook - jedan od najpoznatijih socijalizacijskih webova koji je 2004. godine pokrenuo Mark Zuckerberg, student na Harvardu. Najprije je bio namijenjen samo studentima tog sveučilišta kako bi se mogli objavom vlastitih profila što bolje međusobno upoznati, no s vremenom se proširio na druga sveučilišta i škole u okolici Bostona, zatim cijelom akademskom zajednicom u svijetu, a onda i svekolikim internetskim pukom. Korištenje Facebooka je posve besplatno, pa se Zuckerbergov servis financira isključivo od prodaje oglasnog prostora - 2006., samo dvije godine nakon pokretanja servisa, zaradio je više od 100 milijuna dolara.

Flickr.com - najpoznatiji internetski servis za objavu vlastitih digitalnih fotografija, a ujedno i socijalizacijski web. Smatra se jednim od prvih pravih primjera Web 2.0 koncepcije. Osim što se koristi za neograničenu razmjenu fotografija, blogeri ga često rabe kao repozitorij za slike kojima obogaćuju svoje blogove. Flickr svoju izuzetnu popularnost može zahvaliti tome što je od samih početaka omogućio tagiranje objavljenih fotografija ključnim riječima, zbog čega se one lako pretražuju i kategoriziraju. O tome koliko je Flickr popularan i koliki ekonomski potencijal krije u sebi, svjedoči i činjenica da ga je Yahoo odlučio kupiti samo godinu dana nakon što je pokrenut.

Folksonomy (kolaborativno tagiranje)
- kolaboracijsko kategoriziranje sadržaja korištenjem tagova - najčešće se koristi na webovima gdje se sadržaj može svrstati u kategorije prema raznim kriterijima korištenjem ključnih riječi, poput Flickra. Mana obilježavanja korisnički generiranog sadržaja ključnim riječima jest u tome što se te riječi ne biraju iz nekog strogo definiranog rječnika, nego ih korisnici smišljaju sami, pa se često ista stvar kategorizira sinonimima, odnosno različite stvari homonimima.

Forum - internetski servis namijenjen javnom diskutiranju o konkretnim temama pismenim putem, kakav je forum.hr. Svaki zapis unutar pojedine diskusije ostaje trajno objavljen na internetu. Riječ je o tipičnom primjeru web stranice čiji sadržaj u potpunosti generiraju sami korisnici, a takav oblik virtualne socijalizacije svoju popularnost može dobrim dijelom zahvaliti tome što oduvijek korisnicima omogućava da odaberu žele li u diskusijama sudjelovati anonimno ili korištenjem pravog imena. Zanimljiv fenomen vezan uz forume jest to što se nerijetko pretvaraju u digitalne oglasne ploče, namijenjene, među ostalim, i objavi osobnih oglasa vezanih uz pronalaženje ljubavnih ili seksualnih partnera.

Glokalizacija - kombinacija globalizacije i lokalizacije, odnosno primjena globalnih principa na lokalnoj razini. Glokalno se odnosi na svakog pojedinca, grupu, odjel, organizaciju ili bilo koji oblik zajednice koja je spremna "misliti globalno, a djelovati lokalno", no kada je u pitanju fenomenologija Weba 2.0, taj pojam je preuzet kako bi se dočaralo korištenje globalnih alata, ideja i koncepata na lokalnoj razini. Po svoj prilici, najbolji primjer glokalizacije jest stvaranje hrvatske Wikipedije (odnosno bilo koje druge lokalne izvedbe toga internetskog servisa), kao i stvaranje lokaliziranih virtualnih zajednica na globalnim socijalizacijskim webovima kakvi su MySpace i Facebook.

Komentiranje - pisanje osobnog mišljenja o objavljenoj vijesti na novinskom portalu, zapisu na blogu ili zapisu na nekom trećem tipu socijalizacijskog weba - napisani komentari ostaju trajno objavljeni na internetu. Komentiranje sadržaja koje je kreirao netko drugi predstavlja samu srž koncepcije Weba 2.0 i temelj njezine socijalizacijske vrijednosti s obzirom na to da se upravo aktivnim komentiranjem često stvaraju virtualna, a zatim i stvarna poznanstva i zajednice. Podložnost kritici apsolutno svega što se objavljuje na internetu zahvaljujući komentiranju podrazumijeva se kada je u pitanju Web 2.0.

Korisnički generiran sadržaj (UGC - User Generated Content) - internetski sadržaj primarno nastao korištenjem utjecaja krajnjih korisnika, a ne tradicionalnim izdavačkim metodama - predstavlja temeljnu odrednicu svakog internetskog servisa koji se uklapa u koncepciju Weba 2.0. Najočitiji primjer korisnički generiranog sadržaja jest blog, no sadržaj korisnici generiraju i sudjelujući u diskusijama na forumu, gradeći enciklopedijske zapise na Wikipediji, sastavljajući svoje profile na socijalizacijskim webovima, pa čak i pisanjem komentara na novinskim portalima ili blogovima. Što neki web ima više korisnički generiranog sadržaja, to će lakše rasti sam od sebe i privlačiti više publike, a samim time i oglašivača.

LinkedIn - socijalizacijski web specijaliziran za poslovne korisnike. Nastao je kako bi poslovnim ljudima omogućio efikasnije ostvarivanje i održavanje kontakata s kolegama, poslovnim partnerima, klijentima i ostalim djelatnim osobama s kojima povremeno ili stalno surađuju. Od korisnika se već pri registraciji zahtijeva da popune svoj profil upisivanjem detalja o trenutačnom radnom mjestu, a poslije i o drugim značajnim stavkama iz karijere. Ovaj internetski servis stekao je izuzetnu popularnost i među hrvatskim korisnicima, pa ga trenutačno koristi oko 6000 zaposlenih ljudi iz naše države.

Moblog - internetski servis zamišljen kao blog, no prilagođen pisanju i čitanju blogova putem mobitela, ručnih računala i sličnih mobilnih gadgeta. Termin je nastao skraćivanjem i sparivanjem izraza "mobile" i "weblog", odnosno mobilni blog, a cijeli se fenomen prvi put pojavio u Japanu, zemlji koja je po pitanju mobilnih tehnologija neprijeporni svjetski predvodnik. S vremenom su se moblogovi proširili i po preostalim dijelovima svijeta gdje je stupanj korištenja 3G mobilnih tehnologija dovoljno zaživio među korisnicima, a mobilno bloganje motiviralo je i nastajanje nekih posve novih koncepata virtualne socijalizacije, među kojima je najpoznatiji onaj koji nudi internetski servis Twitter.

MySpace - najpopularniji socijalizacijski web, ujedno i treći web po posjećenosti u SAD-u te šesti na cijelom internetu. Zamišljen je tako da omogućava kreiranje virtualnih zajednica objavom osobnih profila, ali i blogova, fotografija, glazbe i videa, pa mnogi smatraju da je tajna njegova uspjeha upravo u toj multimedijalno bogatoj platformi koju nudi korisnicima. MySpace je eksplozivnom progresijom širio krug poklonika pa ga je nedugo nakon pokretanja otkupila medijska kuća Fox Interactive Media koja je u vlasništvu News Corporationa medijskoga mogula Ruperta Murdocha. Danas se Myspace smatra dijelom moderne pop-kulture zbog svoga enormnog sociološkog utjecaja.

Novinski portal - web stranice koje objavljuju vijesti uz mogućnost njihova komentiranja, čuvajući bazu podataka sa svim ikada objavljenim vijestima. Internetski portali klasičnih tiskanih, pa i elektronskih medija postojali su mnogo prije nego što je nastao fenomen Weba 2.0, od samih početaka weba, no uvođenjem sociološkog konteksta, odnosno mogućnosti da i čitatelji sudjeluju u kreiranju vijesti te otvaranju svih objavljenih vijesti komentarima čitatelja brzo su postali premosnica između "starog" i "novog" weba. Novinski portali mogu objavljivati vijesti općeg tipa, iz različitih kategorija, kao što čini Jutarnji.hr, ili vijesti strogo specijalizirane za jedan sektor, kako radi Bug.hr.

Permalink - skraćeni izraz za frazu "permanentni link". Odnosi se na link, odnosno web adresu koja pokazuje na specifičan zapis na nekoj web stranici (blogu, novinskom portalu...) čak i kada on "iscuri" s naslovne stranice. Kako se zapisi na blogovima objavljuju obrnuto kronološki, na naslovnoj stranici pojedinog bloga vide se samo oni najaktualniji, a isti je slučaj i s novinskim portalima koji na naslovnici objavljuju samo aktualne vijesti. Svi zapisi unutar bloga, kao i sve vijesti na novinskim portalima, permanentno su dostupni i nakon što dovoljno ostare da ne budu više objavljeni na naslovnoj stranici, a moguće ih je vidjeti upravo pomoću permalinka.

Podcast - audioblog, najčešće strogo periodički obnavljan (dnevno, tjedno...), pohranjen kao zvukovna datoteka, u većini slučajeva u MP3 formatu. Termin je nastao spajanjem riječi "iPod" i "broadcast" - Appleov MP3 player je prvi uređaj za koji su se ciljano pripremali audioblogovi s obzirom na to da je mogao automatski ih preuzimati s interneta u trenutku dok je bio spojen na računalo, a došlo bi vrijeme za objavu novog zapisa. Danas je podcaste moguće, dakako, slušati s bilo kojim uređajem koji može reproducirati zvukovne datoteke, a kao i svaki sadržaj objavljen prema principu Weba 2.0, moguće ih je i komentirati.

Povratni link (linkback) - najčešće korišten na blogovima, link kojim se "uzvraća referenca" drugom autoru bloga koji je linkom preporučio konkretan blog. Softver za pisanje i održavanje blogova svojim korisnicima omogućava i to da automatski budu obaviješteni o eventualnom postavljanju linka na njihov blog ili permalinka na konkretan zapis ili komentar unutar bloga, slanjem tzv. pingova. Blogeri, naravno, žele da što veći broj drugih blogera linkom poveže svoj blog s njihovim, pa veličina liste povratnih linkova na neki način može poslužiti i kao mjerilo popularnosti pojedinog bloga ili web stranice.

Profil - skup osobnih podataka pojedinog člana određene virtualne zajednice, probranih prema zajedničkom interesu te zajednice. Ako je riječ o virtualnoj zajednici na socijalizacijskom webu općeg tipa, kakvi su Facebook i MySpace, profil može sadržavati od elementarnih do vrlo detaljnih osobnih informacija o korisniku, no uglavnom općeg tipa. Profil na LinekedInu sastojat će se od životopisa i podataka vezanih uz poslovnu karijeru korisnika, a profil na internetskom servisu namijenjenom pronalaženju ljubavnog ili seksualnog partnera sadržavat će podatke posve intimne prirode. Ovisno o izboru korisnika, profil uvijek može biti anoniman, a ne mora nužno biti ni posve istinit.

Sindikacija (RSS - Really Simple Syndication)
- način objavljivanja informacija na webu tako da ih lako mogu sakupiti (odnosno agregirati) razni softverski alati koji obavljaju automatiziranu agregaciju. Tako pripremljene informacije mogu biti objavljene na drugim, agregiranim web stranicama, a mogu se korisnicima prezentirati i kroz zasebne programe na računalu, koji služe isključivo njihovu prikazivanju. Vista, posljednja verzija Microsoftovih Windowsa, isporučuje se s podrškom za tzv. desktop-gadgete, programčiće koji su stalno aktivni i prikazani na radnoj plohi na monitoru računala, a među najpopularnijima su upravo oni koji prikazuju informacije objavljene sindikacijom.

Socijalizacijski web - internetski servis dostupan na webu, kojemu je primarna namjena stvaranje virtualnih zajednica korisnika s nekim zajedničkim interesom. Uvjerljivo najpopularniji socijalizacijski web je MySpace gdje korisnici kreiraju svoje profile, objavljuju blogove, glazbu i videozapise te se, ako žele, udružuju u više virtualnih zajednica najrazličitijih interesa. Vrlo su popularni i socijalizacijski webovi namijenjeni pronalaženju ljubavnih ili seksualnih partnera (zovu se i dateing-servisi), zatim oni namijenjeni ponovnom pronalaženju starih prijatelja, ostvarivanju poslovnih kontakata i drugi.

Tagovi - ključne riječi karakteristične za opisivanje sadržaja određene web stranice, bloga, profila, kolekcije fotografija... Sadržaj se može opisati sa samo nekoliko tagova, ispisanih najčešće uz rub ili pri dnu stranice na kojoj je objavljen, no sofisticiraniji webovi napravljeni prema principima Weba 2.0 za svaki zapis sadrže i oblak tagova gdje se nalazi nekoliko desetaka pomno probranih ključnih riječi. Slično tome, bolje razrađeni webovi omogućuju da se tagovi ispisuju različitom veličinom slova kako bi se naglasilo koliko je koji od njih relevantan. Takav sustav opisivanja sadržaja uvelike olakšava kategoriziranje zapisa na nekom webu.

Twitter - najpoznatiji internetski servis za mobilnu virtualnu socijalizaciju, nastao kao derivat moblogova. Mnogi ga nazivaju i mikroblogom, s obzirom na to da se princip korištenja Twittera svodi na pisanje iznimno kratkih zapisa kojima se daje odgovor na jednostavno pitanje "što radiš?" - korisnici ono što u danom trenutku rade, utipkavaju na svojem mobitelu, a svima drugima koji su pripadnici iste virtualne zajednice taj će se tekst ispisati na ekranu njihovih mobitela. U posljednje je vrijeme sve popularniji i Mologogo, servis sličan Twitteru, koji putem GPS-a automatski ispisuje i lokaciju pojedinog korisnika virtualne zajednice.

Virtualna zajednica - skupina korisnika određenog socijalizacijskog weba, internetskog servisa namijenjenog okupljanju ljudi koji imaju zajednički interes. Kako bi se postao član takve zajednice, na socijalizacijskom je webu nužno objaviti osobni profil, no virtualnim zajednicama smatra se i svaka grupa korisnika interneta koji su stekli naviku međusobnog druženja kroz komunikaciju posredstvom nekog weba. To mogu biti zajednice komentatora vijesti na novinskom portalu, zajednice blogera koji međusobno prate i komentiraju svoje blogove, zajednice sudionika diskusija na forumu, zajednice autora članaka na Wikipediji...

Virtualna socijalizacija (Social networking) - stvaranje prijatelja i društva putem interneta, sudjelovanjem u web komentarima ili kroz specijalizirane webove za stvaranje virtualnih zajednica. Najjednostavnije rečeno, virtualna socijalizacija, koja je postala sinonim za koncepciju Weba 2.0, jest aktivno sudjelovanje u virtualnim zajednicama. Svatko tko je dovoljno aktivan u takvim zajednicama, prije ili poslije će osobe s kojima se socijalizirao preko interneta upoznati i u živo, pa tada spominjanje virtualnosti u takvom tipu druženja prestaje imati smisla. Već danas je, zapravo, virtualna socijalizacija jednako uobičajena kao i "obična" socijalizacija.

Wiki - web stranica koja se uređuje kolaborativno, za razliku od bloga koji se uređuje pojedinačno. Takva web stranica najčešće se sastoji od velikog broja dokumenata, od kojih je svaki sastavljala skupina ljudi, svatko sa svojeg računala, u različito doba, koji se ne moraju nužno međusobno poznavati. Katkada je moguće dokumente unutar wikija uređivati, dorađivati i mijenjati bez prethodne registracije, odnosno ostavljanja osobnih podataka, no razrađeniji wikiji ipak neće dopustiti baš svakome da se upliće u objavljeni sadržaj. 

Wikipedia - najpoznatiji kolaborativno uređen web, zamišljen kao opća enciklopedija. Uz blogove, koji su svima na svijetu omogućili da postanu pisci i novinari, Wikipedia je n ostala zaštitni znak Weba 2.0 jer je svima na svijetu omogućila da postanu autori enciklopedije, odnosno znanstvenik ili učitelj koji prenosi i demonstrira svoje znanje. Osim Wikipedije na engleskom jeziku, diljem svijeta s vremenom su nastale i lokalizirane verzije ove enciklopedije, pa tako postoji i Wikipedija na hrvatskom jeziku, naš jedini pravi wiki, ništa lošije uređen i održavan od originala.

YouTube - najpoznatiji internetski servis putem kojega je omogućeno objavljivanje, pregledavanje i međusobna razmjena videozapisa. Osmislio ga je i pokrenuo početkom 2005. godine bivši zaposlenik PayPala, a već krajem 2006. kupio ga je Google za papreno visokih 1,65 milijardi dolara. YouTube je stekao veliku popularnost i zato što se, zahvaljujući korištenju tagova, objavljeni videozapisi lako pretražuju i kategoriziraju, a zbog mogućnosti pisanja komentara stvorile su se brojne virtualne zajednice okupljene oko tog servisa. S vremenom su nastali i brojni drugi servisi koji koncepcijom kopiraju YouTube, mnogi čak i bolje organizirani, ali niti jedan od njih nikad nije postao barem izbliza toliko popularan.


Dra­gan Pe­tric, iz­vr­š­ni ured­nik Bu­ga

Izdvajamo