Kupci rabljenih nisu se usrećili s novim trošarinama, koje su početkom 2017. preko noći dramatično poskupile uvoz automobila iz EU. A sličan scenarij već bi 1. srpnja mogao zadesiti i vozače koji polovnjake kupuju na domaćem tržištu. Barem ako prođe prijedlog Ministarstva financija i zaživi novi namet rezerviran za sve koji pri kupnji ne plaćaju PDV, zamjenu za dosadašnji porez na stjecanje rabljenog od 5 posto. Prema prijedlogu, naime, ne bi se više uopće plaćao porez nego javna pristojba, što na prvu i ne zvuči tako strašno. Nije šija, nego je vrat, rekli bi u narodu. No, nije baš tako. Alarm za uzbunu počinje zvoniti čim se pročita službeno objašnjenje tog prijedloga. Odnosno, kad se vidi da se akcija prikazuje kao logičan nastavak porezne reforme, kojemu je zadatak “postupak prijave, obračuna i naplate dosadašnjeg poreza na stjecanje vozila učiniti bržim i jednostavnijim”.
Teško se, naime, sjetiti ijedne zakonske izmjene osmišljene samo kako bi olakšala život vozačima, pa je tim teže povjerovati u napisano. Činjenica, doduše, jest da bi takav način ubiranja nameta pojednostavio postupak naplate, jer bi se uplata mogla izvršiti i u policiji, a lakše bi bilo i unaprijed znati koliko će sam namet iznositi. Namjera je, piše u prijedlogu, da se namet više ne računa prema procijenjenoj vrijednosti rabljenog vozila, za što je Porezna uprava posljednjih godinu dana koristila katalog Eurotaxa, nego da se naplata upravne pristojbe vrši prema starosti vozila i snazi izraženoj u kilovatima. Znači, namet pri kupnji rabljenog bi se određivao isto kao godišnji porez na motorna vozila, a visina bi se propisala u Tarifi upravnih pristojbi, gdje već stoji izvješen cjenik za niz usluga poput izdavanja vozačke, prometne, putovnice, oružanog lista...
Zanimljivo je pritom i sljedeće: prijedlog je pušten u proceduru bez da se pružila informacija o kakvom iznosu bi mogla biti riječ, pa već okončani postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću nema prevelikog smisla. Ljudi su, naime, trebali komentirati nešto što zapravo nisu niti vidjeli, što je ista strategija koja se nedavno poduzela i u slučaju prijedloga novog načina obračuna trošarine za rabljene. A sad već svi znamo kako je to završilo - dramatičnim poskupljenjem automobila iz uvoza.
Nije teško povući paralelu i zaključiti da bi posljedica novog manevra također moglo biti poskupljenje, koliko god država već dobro zarađivala na oporezivanju domaće trgovine rabljenim vozilima. Samo lani, naime, država je ubirući porez od 5 posto na stjecanje rabljenih napunila blagajnu s čak 193 milijuna kuna. S obzirom na to da je zabilježeno točno 193.448 oporezivih prijenosa vlasništva (16.457 ih je bilo oslobođeno plaćanja poreza) nije teško izračunati da je država svakom kupcu u prosjeku uzela okruglih 1000 kuna. Ljudima puno, a državi izgleda - nedovoljno.
I što onda učiniti u situaciji kad vozačima ne cvjetaju ruže, pa su prisiljeni kupovati rashodovane aute u prosjeku vrijedne tek 20.000 kuna? Jednostavno - novi namet vezati uz brojke koje nemaju nikakve veze s poraznom, stvarnom vrijednošću vozila. Jer, zbilja je teško progutati naglasak na “olakšavanju postupka prijave, obračuna i naplate” kad je sva prilika da se tu ponovno radi o želji za još većim zgrtanjem novca. A olakšavanje procedure tu je tek u drugom planu, dok ekologiju i naplatu prema emisiji CO2 nitko više ni ne spominje. Premda su se u Ministarstvu, još lani, kad su mijenjali Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, u nju itekako zaklinjali...
Ukratko Zbog klimave političke situacije nije sigurno hoće li se uspjeti progurati očito na brzaka sklepane i predložene izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila. Neće biti velika šteta ako ne prođu… Porezni eldorado Država je u 4 godine na stjecanju rabljenih zaradila 650,000.000 kn Predložene izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila posebno brinu kad se vidi da je država iz godine u godine zarađivala sve veći novac od poreza na stjecanje rabljenih. I očito joj ni to nije dovoljno. Još 2013., primjerice, godišnji prihod od trgovine rabljenima iznosio je 135 milijuna kuna, u 2014. je skočio na 151 milijun, 2015. na 165, dok se lani zaustavio na 193 milijuna. I sad se onda mijenja formula koja provjereno donosi novac, kako bi se “pojednostavila procedura naplate”. Sve skupa smrdi već na prvu… Činjenica jest da bi se ubiranjem javne pristojbe pojednostavila naplata, jer bi se uplata mogla izvršiti i u policiji, a lakše bi bilo i unaprijed znati koliko će sam namet iznositi. Ključna stvar pri plaćanju nameta više neće biti procjena vrijednosti, nego godine i snaga izražena u kilovatima Prođu li predložene izmjene namet bi se temeljio na Tarifi upravnih pristojbi, gdje već stoji izvješen cjenik za niz usluga poput izdavanja vozačke, prometne, putovnice, oružanog lista... Igra skrivača: Pod krinkom pristojbe zamaskirava se nezakonita naplata Europski sud se u više navrata bavio naplatom poreza pri uvozu auta i pritom donio stavove koji ne idu na ruku našim zakonodavcima. Konkretno, zaključeno je da bi država trebala naplaćivati porez tek pri prvom prijenosu vlasništva u zemlji, a Hrvatska naplaćuje porez na stjecanje odmah, samim uvoznicima, i onda pri svakoj sljedećoj transakciji. Također, članak 110. Ugovora o funkcioniranju EU krši se ako se porez na rabljena naplaćuje na temelju vrijednosti veće od stvarne. Što je upravo slučaj s novim trošarinama na rabljene, a dokazivo je pri naplati poreza od 5 posto. |