NOVA MODA NA CESTAMA

SPAS OD POLICIJSKIH KAMERA I KAZNI vozači traže u ovom uređaju - isprobali smo kako funkcionira, ali i koji mu je jedini problem!

Ivan Lacković

Naše istraživanje je pokazalo da uređaji na vrijeme otkrivaju prijenosne i fiksne radarske uređaje poput Multanove 6F ili Sensis Gatsa TRT4, no najbrojnije ručne laserske uređaje vide prekasno, a presretački Travimo ne vide uopće. Pitanje je stoga isplati li se riskirati s kaznom od 2000 kn…

Situacija za ljubitelje jurnjave ne izgleda nimalo idilično. U ovom trenutku se na 122 lokacije diljem Hrvatske postavljaju kućišta iz kojih će uskoro vrebati fiksni radari, istovremeno sposobni nadzirati brzinu u više traka te pisati kazne za prebrzu vožnju, ali i za pojas, mobitel… Odnosno, za svaki prekršaj koji uređaj bogat pikselima može usputno zabilježiti jednom kad mu radar naloži snimanje. Uz postojeće fiksne radare koje već godinama na 58 lokacija pišu kazne po Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, njihov ukupan broj svakoga trenutka trebao bi premašiti brojku 200. A tu nije kraj. Uz fiksne radare policija nabavlja i brdo novih prenosivih uređaja za mjerenje brzine, čime će dramatično porast i njihov broj. U ovom trenutku, naime, policijske uprave raspolažu s ni manje ni više nego 256 mobilnih uređaja namijenjenih ciljanju prebrzih iz ruke ili s tronošca. Već ove godine njihov broj će se povećati za okruglih 100 ili za čak 40 posto.

Foto: Ivan Lacković

A kao da to nije dovoljno, iz Hrvatskih autocesta dolaze najave da će već 2020. krenuti kontrolirati brzinu na svim pravcima kojima upravljaju, i to čak na dva nova načina. Na ulascima u tunele te na vijaduktima postavljat će se fiksne kamere, na određenim dionicama brzina će se mjeriti između dvije zadane točke, a na mjestima gdje se obavljaju radovi policija će češće nego dosad brzinu mjeriti arsenalom prijenosnih uređaja za nadzor brzine.

Sve u svemu, te najave djeluju prilično uznemirujuće na vozače pa ne čudi njihovo povećano zanimanje za radar detektore, uređaje sposobne na vrijeme otkriti radarske zrake i upozoriti vozača da će svakog trenutka, ne nagazi li kočnicu, biti uhvaćen u prekršaju i prisiljen platiti masnu novčanu kaznu.

Upravo zato na test smo uzeli jedan uređaj ponuđen na našem tržištu. Njegov naziv je Neoline X-COP 9100S, cijena mu iznosi oko 3500 kuna, a riječ o hibridnom uređaju s više funkcija među kojima nije, vrijedi naglasiti, ometanje signala. Znači, nije riječ o “jammeru” koji blokira izmjeru i policijskom uređaju javlja grešku, već pukom detektoru. U tu svrhu ima ugrađene senzore za otkrivanje radarskih zraka, ali i memorijsku karticu na kojoj se nalazi baza s više od 100.000 radara postavljenih u Europi, Sjedinjenim Državama, Bliskom Istoku… Osim toga, tu je i kamera visoke razlučivosti sa snimačem, sposobna jasno zabilježiti zbivanja u okolišu i registarske pločice vozila u svako doba dana i noći. Ta funkcija je tu prvenstveno zbog ruskog tržišta gdje su kamere često jedina pravna zaštita kod spornih situacija u prometu.
No, koliko god baza radara na memorijskoj kartici bila bogata, a dodatnu preciznost kod pozicioniranja nudilo što je uz GPS tu i ruski navigacijski sustav GLONASS, prvenstvena namjena X-COP 9100S je otkrivanje radara pomoću senzorskog sustava.
I to, uvjerili smo se tijekom testiranja, radi prilično dobro.


X-COP 9100S nas je zvukom i slikom bez greške upozoravao da prilazimo fiksnom radaru, na udaljenosti oko 600 metara od lokacije gdje je postavljeno kućište. Također, na vrijeme nas je upozorio i na ručni laserski pištolj u predgrađu Zadra. Time se potvrdilo ono napisano u uputstvima, gdje stoji da je X-COP 9100S može detektirati signale iz frekvencijskog spektra policijskih radara, pa i uhvatiti laserski uređaj.
No, to ni blizu ne znači da vas uređaj poput X-COP 9100S rješava svih briga i čine imunim od kazni za prebrzu vožnju. U to smo se uvjerili upravo u okolici Zadra. Pokazalo se, naime, da u trenutku dojave policija uopće nije mjerila brzinu nama, već autu ispred nas. Što znači da smo upozoreni uz podosta sreće, jer se laserska zraka raspršila i postala uočljiva na većoj udaljenosti. Da smo bili prvi na nišanu i pritom vozili prebrzo ne bismo imali nikakve šanse. A razlog je jednostavan. Dok radarski sustavi emitiraju zrake cijelo vrijeme u širokom pojasu i lako su dohvatljivi detektoru, laserski uređaji postaju aktivni tek kad vozilo bude naciljano i stotine nevidljivih infracrvenih impulsa krene mjeriti udaljenost i hitrinu. Za samo mjerenje brzine uređaju treba tek trećina sekunde, što jasno govori da vozač u prekršaju nema dovoljno vremena da bi zauzdao brzinu i spasio se od kazne.

Ivan Lacković

Ljubiteljima brzine pritom na ruku ne ide što je u policijskom arsenalu uvjerljivo najviše upravo laserskih uređaja. Od postojećih 256 namijenjenih ciljanju prebrzih iz ruke ili s tronošca, njih čak 175 koristi laserske zrake za lov na prebrze, a i svih stotinu novonabavljenih ručnih uređaja Laser Cam4, baš kako mu i ime govori, koristi tu tehnologiju. Isplativost korištenja radar detektora kod takozvanih “policijskih sačekuša” tako je krajnje upitna.
Znatno korisnijim uređaji poput X-COP 9100S pokazuju se u slučaju susreta s radarskim uređajima, među kojima su poznate Multanove 6F, ali i svi fiksni uređaji nabavljeni od 2010. do danas. X-COP 9100S će bez problema detektirati zrake koje odašilju, neovisno je li riječ o sustavima koje isporučuje američki Gatso, ruski Cordon ili poljski Polcam. Nerviraju samo česte lažne dojave, uvjetovane činjenicom što na frekvencijskom području K ne rade samo policijski radari već i niz druge elektronike, od automatskih vrata na zgradama do sustava za nadzor mrtvog kuta na autima. Upravo zato uređaj X-COP 9100S za vožnju kroz naseljene mjesta s pregršt mikrovalova iz K područja ima i program “City”, u kojem uređaj ne koristi senzor, nego samo GPS i bazu radara. I tu funkcionira dobro, pa ispada da senzor treba samo u slučaju manjkave baze. A to znači da isto sad nudi i Google maps.
Kad se podvuče crta, ispada da radar detektor nije zamjenjiv samo u slučaju prijenosnih uređaja radarskog tipa, iako lokacije “policijskih sačekuša” bilježi sve veći broj korisnika aplikacije Waze. A takva vrsta informiranja nije u sukobu sa zakonom i vozačima ne prijeti opipljiva kazna od 2000 kuna kao u slučaju korištenja radar detektora.
 

UKRATKO:

Radari se vide bez greške
Blizinu radara detektor dojavljuje na udaljenosti od 600 metara i daje dovoljno vremena za stiskanje kočnice. S laserima je 
druga priča…

Zakon o sigurnosti prometa na cestama zabranjuje uporabu i ugradnju naprava za ometanje (jammeri), ali i otkrivanje (detektori) uređaja koje koriste ovlaštene osobe. Upozorenja pomoću GPS sustava su, međutim, dozvoljena

Naše istraživanje je pokazalo da detektor radara može uhvatiti i lasersku zraku poput one kakvu šalje zastupljeni ProLaser III, ali prekasno da bi nas spasio od kazne

Neovisno je li riječ o starijim sustavima fiksnih radara ili onima tek postavljenima (Cordon M2, Sensy Gatso TRT4…), detektor hvata njihove zrake bez poteškoća

Mnogima posebno mrska Multanova uz ruski Binar jedini je prijenosni sustav koji detektor očitava na vrijeme. Ostali su laserski…

Detektor radara testirali smo na svoju ruku, obzirom da nam policija u tu svrhu nije bila voljna ustupiti svoje djelatnike i opremu za mjerenje brzine. No, naše spoznaje baš ne idu na ruku vlasnicima uređaja…

Google često zna što i detektor
Novi fiksni radar u Novom Selu Palanječkom lak je plijen za detektor, no njegovu lokaciju otkriva i legalni Google maps

Ne pomaže uvijek Detektor otkriva radare, ali ne i presretače
Detektor radara nije djelotvoran kod laserskih uređaja za mjerenje brzine, ali niti kod susreta s policijskim presretačima. Njihovi uređaji Travimo ne ispuštaju nikakve zrake nego se za izmjeru policijsko vozilo treba kretati istom brzinom kao i praćeno vozilo. Također, detektor radara neće ništa značiti niti kad na autoceste stigne naša inačica talijanskog Tutora. Uređaj X-COP 9100S takve dionice detektira pomoću svoje baze radara i GPS sustava te pomoću algoritama izračunava je li brzinski prosjek pri kraju nadzirane dionice prevelik. Pitanje je stoga isplati li se uložiti 3500 kuna u radar detektor i potom neprestano riskirati s kaznom od 2000 kuna iako pomaže samo kod radarskih uređaja, a informacije o lokacijama fiksnih sustava nude se sasvim zakonito i već su dio mnogih navigacijskih aplikacija.

Detektori zabranjeni, ali… Kazna od 2000 kn ispisana 20 puta u godinu i pol
Najozbiljnija mana radar detektora jest što ih se prema uputama treba postaviti nasred vjetrobranskog stakla, a na toj poziciji su prilično vidljivi. A to za vlasnike nije neka sreća s obzirom na to da članak 283. Zakona o sigurnosti prometa na cestama precizno govori da se ne smiju koristiti niti ugrađivati uređaji ili naprave koje imaju za cilj ometanje ili otkrivanje uređaja koje koriste ovlaštene osobe za nadzor prometa na cestama te predviđa kaznu od 2000 kuna za sve koji se budu poštovali tu odredbu. Takvih je kazni, otkrili su nam iz policije, u posljednjih godinu i pol dana ispisano točno 20.

Izdvajamo

Iz drugih medija