Uz Hrvatsku, i susjedna Slovenija kreće u izmjene kaznenih odredbi za prometne prekršaje.
U nekim segmentima slovenski prijedlog zakona još je rigorozniji od onoga hrvatskog. Slovenski zakonodavac koncentrirao se na dodatno žestoko sankcioniranje alkoholiziranih vozača i onih koji tijekom vožnje koriste mobitel. Slovensko Ministarstvo infrastrukture tako predlaže da se granica dopuštene količine alkohola u krvi smanji sa sadašnjih 0,5 na 0,2 promila.
Predlaže se i da se upravljanje vozilom sa 1,1 i više promila alkohola u krvi tretira kao kazneno djelo. Prema ovom prijedlogu, ako vozač napuše više od 0,2 promila, policija ga odmah vodi u pritvor na triježnjenje.
Bez dozvole
Ta bi se mjera primjenjivala u svim slučajevima, pa i ako vozač previše napuše pred vlastitom kućom. U Hrvatskoj prema novom prijedlogu “alkoholna granica” ostaje na 0,5 promila, a vozač s više od jednog promila alkohola plaća novčanu kaznu od 3000 kuna naviše. U Sloveniji su se na ove rigorozne mjere odlučili jer statistike pokazuju da je alkohol uzrok svake treće prometne nesreće sa smrtnom posljedicom.
Sljedeći glavni uzrok prometnih nesreća je korištenje mobitela u vožnji. Stoga se predlaže povećanje postojeće novčane kazne sa 120 na 250 eura, a novina je kažnjavanje s tri kaznena boda. U Hrvatskoj je korištenje mobitela u vožnji također detektirano kao jedna od najvećih opasnosti pa se predlaže povećanje novčane kazne na 1500 kuna, ali bez kaznenih bodova.
Slovenska policija sada automobil privremeno može oduzeti zbog alkoholiziranosti vozača, no sada se predlaže i oduzimanje automobila ako vozač vozi bez valjane vozačke dozvole. Vozilo bi se privremeno oduzelo i ako je istekao rok trajanja vozačke dozvole. U Hrvatskoj bi se vozačka dozvola oduzimala za vožnju u suprotnom smjeru, za vožnju brzinom 50 kilometara većom od dopuštene u naselju, za namjerni prolazak kroz crveno, odbijanje alkotesta i vožnju s više od 1,5 promila te pod zabranom upravljanja vozila.
Brza vožnja
Iako analize pokazuju kako je, osim alkohola i mobitela, prekoračenje dopuštene brzine vožnje najčešći uzrok nesreća, slovenski zakonodavac zasad neće ići u izmjene prekršajnih odredbi zbog prebrze vožnje. Naime, u ovom trenutku slovenska policija snima vozače u prebrzoj vožnji, ali ih ne zaustavlja, a snimke su toliko nekvalitetne da se na njima ne može najpreciznije utvrditi registarska oznaka vozila.
Stoga se u pravilu vlasnici automobila koji i dobiju kaznu izgovaraju da oni nisu vozili automobil, a nemaju zakonsku obveze otkriti tko je bio za volanom.
Za razliku od hrvatskog zakonodavca koji u novom prijedlogu zakona ni riječju ne spominje električne romobile i bicikle, slovensko ministarstvo svojim prijedlogom zakona obuhvaća i nove sudionike u prometnu. Riječ je o samovoznim automobilima kojih se u skorijoj budućnosti očekuje sve više na cestama. Tako se predlaže da samovozni automobili po slovenskim lokalnim prometnicama mogu voziti maksimalno od 50, a po brzim cestama i autocestama 100 kilometara na sat.