VOZILI SMO: HONDA CR-V HYBRID Adio dizelu, hibridni pogon kao alternativa je pun pogodak

I Honda je rekla zbogom dizelskom motoru. Barem kada je u pitanju CR-V, globalno najprodavaniji automobil ove klase, u koji se jedino još u Europi točila nafta. Sada je i tome došao kraj. Nova, četvrta generacija uvodi hibridni umjesto dizelskog pogona, na što će konzervativniji dio kupaca sigurno frknuti nosom, ali bez pravog razloga. Honda naime, s hibridima već ima dva desetljeća iskustva pa se na prezentaciji nismo iznenadili vidjevši da je i CR-V pametno osmišljen automobil okrenut štednji.

Osim toga, hibridni pogoni već odavno nisu egzotika: u Hondi je to sklop 2,0-litrenog atmosferskog benzinca i-VTEC opremljen Atkinsonovim principom stvaranja veće toplinske efikasnosti te elektromotora i pomoćnog generatora. Isporučuje sistemsku snagu od solidnih 184 KS i 315 Nm, a Honda svoj sustav tri režima rada - samo na struju, kombinacijom struje i benzina ili samo na benzin - naziva iMMD (Intelligent Multi-Mode Drive). Pogon može biti prednji ili 4x4, a klasičnog mjenjača - nema. Prijenos je fiksni i u vožnji ostavlja dojam dobrog CVT sustava, a prebacivanje u hod unatrag, parkirnu i neutralnu poziciju obavlja se tipkama na središnjem grebenu, jednom od specifičnih detalja vozačkog okruženja.

Greben bez klasične ručice mjenjača izgleda poput računalne konzole, a posebna je i grafička izvedba instrumenata, kod kojih su u prvom planu komponente koje prate efikasnost hibridnog sustava. Interijer je izuzetno prostran i komforan, s puno opreme već u početnom paketu, a da Honda ima puno utakmica u nogama vidi se i po kvalitetnoj i preciznoj izradi. Vožnja je, kao i u svakom dobrom hibridu, zanimljivo iskustvo. Naizmjeničan rad benzinskog i elektromotora u vožnji je iznimno fino sinhroniziran bez obzira na ritam vožnje, uključivanje benzinca baš uvijek je tiho i uglađeno, a iznenađuje i tišina u vožnji, čak i samo s benzinskim motorom u pogonu.

Ubrzanja su muška i snaga se lijepo osjeti: do stotke se stiže brzo, za samo 8,8 sekundi. Međuubrzanja su, posebno u sportskom programu jednako čvrsta i odrješita, a i najveća, elektronikom ograničena brzina od 180 km/h je, ruku na srce, sasvim dovoljna i u skladu s ekološkim karakterom hibrida. Povećana masa koju donose baterije (oko 200 kg) ne može se zanemariti, ali rijetko kad poremeti udobnost, a zbog nižeg težišta i sigurnost vožnje.

Računalo nam je nakon testne rute, odvezene prema pravilima hibridne vožnje (poštivanje ograničenja brzine, bez naglih startova i kočenja, korištenje struje i regeneracija energije kad god je moguće…) pokazalo zanimljive brojke: u gradu je čak 82 posto vožnje odradila samo struja. Na otvorenoj cesti - 49 posto struja, 32 posto kombinirani pogon i 19 posto samo benzinac, a na autocesti 23 posto struja, 16 posto kombinirano i 61 posto benzinac. Rezultat svega: prosječna potrošnja 1700 kilograma teške Honde bila nam je samo 5,3 litre! Manje od umirovljenog dizelaša...

Ukratko

Prvi Hondin hibridni SUV vozi na kombinaciju 2,0-litrenog benzinskog i-VTEC i dva elektromotora, ukupne snage 184 KS i 315 Nm. Hibridna verzija imat će tržišni start u ožujku 2019., a koštat će do 30 tisuća kuna više od benzinske. U prvoj opremi Comfort stajat će oko 250 tisuća kuna

Prtljažnik se u skupljoj opremi otvara i zamahom noge ispod branika, a obujam mu je 497 litara ili 64 litre manji nego s benzinskim motorom. Na višenamjenskom kožnom volanu, koji može biti i grijan, ponuđene su i ručice za dodatnu snagu usporavanja i ubrzanja

Posebnosti: prikazi na instrumentnoj ploči i izvedba središnjeg grebena bez ručice mjenjača, samo s tipkama za direktno uključivanje programa vožnje. Iza Honde stoji veliko iskustvo u proizvodnji hibrida: još 1999. napravljen je prvi Insight, a potom i limuzinski Civic, coupe CR-Z pa mali Jazz…