Kad govorimo o kvaliteti goriva, mislimo prije svega na njegova poželjna fizikalno-kemijska svojstva, a ona se donekle razlikuju kada je riječ o benzinima i dizelskim gorivima. Nečistoća u gorivu praktički više nema, no to ne znači da će gorivo samo po sebi imati idealna svojstva. Zato se bazi goriva dodaju razni aditivi, uglavnom također ugljikovodici, kojima se postižu tražene osobine. Svojstva goriva znatno se, primjerice, mijenjaju s temperaturom, pa na niskim temperaturama benzin teže hlapi (isparava) i smjesa sa zrakom teže se pali, dok je dizelsko gorivo kad se temperature spuste osjetno ispod nule sklono stvaranju parafinskih lanaca, zapravo voska, koji može začepiti dovodne kanale i potpuno blokirati rad motora. Stoga se dizelskom gorivu zimi dodaju aditivi koji sprečavaju stvaranje parafinskih lanaca, a i samo gorivo koje stiže iz rafinerije za zimsko doba sadrži više lakših frakcija koje su same po sebi manje sklone stvaranju parafinskih lanaca.
Također, gorivu se dodaju i aditivi koji povećavaju maziva svojstva; nekad je tome pomagao sumpor, ali je izgaranjem stvarao otrovne i korozivne spojeve, pa je uklonjen iz goriva. Zatim, postoje aditivi koji smanjuju stvaranje naslaga na brizgalicama i ventilima – zapravo deterdženti – te tako jamče nenarušene performanse motora kroz duže razdoblje. Gorivu se dodaju i antioksidansi, koji jamče postojanost fizikalno-kemijskih svojstava goriva, jer, ne zaboravimo, gorivo je prije nego što se pomiješa sa zrakom i krene izgarati u kontaktu sa zrakom, metalom, plastikom... Dodaju se i aditivi protiv stvaranja naboja, jer možete pretpostaviti što bi značilo prisustvo iskre u okružju benzinskih para, zatim inhibitori korozije, koji sprečavaju nagrizanje instalacija kroz koje prolazi gorivo, dodaci za smanjenje trenja u motoru, dodaci za smanjenje pjenjenja...
Da skratimo, ukupni udio svih aditiva u gorivu nije veći od 2-3 posto, ali oni snažno utječu na njegova svojstva, pa ona s dodatnim oznakama, dakle ona kvalitetnija – i skuplja – imaju više raznih aditiva i stoga veći broj poželjnih svojstava. Na kraju, tu su i bojila, koja omogućuju da se goriva i vizualno (bojom) razlikuju jedno od drugog.
Trebate li gorivu sami dodavati aditive? Odgovor na to pitanje, očekivano, nije jednostavan i jednoznačan. U kvalitetnijim gorivima, onima s oznakom Class Plus i slično, već se nalaze aditivi koji sprečavaju nastajanje naslaga, poboljšavaju mazivost, olakšavaju raspršivanje…, pa tako kratkoročno pozitivno utječu na rad motora kroz čišće i potpunije izgaranje, a dugoročno kroz niže troškove održavanja. Koristite li isključivo takva goriva, neće biti potrebe za naknadnim dodavanjem aditiva, no postoji li sumnja da motor nepravilno radi ili su mu performanse smanjene zbog, primjerice, naslaga na brizgalicama ili sjedištima ventila, aditivi koji pomažu uklanjanju tih naslaga – naravno, ako nisu prevelike – mogu biti jednostavnije i svakako jeftinije rješenje od rastavljanja i čišćenja dijelova motora. Ipak, svakako se posavjetujte sa serviserom.
Slična je priča i s aditivima koji se dodaju dizelskom gorivu da bi se spriječilo nastajanje parafinskih čepova. Ako meteorolozi najave da će se na vašem omiljenom skijalištu temperature spustiti 25 ili 30 stupnjeva ispod ništice, najjednostavnije, a i najjeftinije rješenje jest specijalno gorivo poput Ina Eurodizel Arktika, koje ostaje filtrabilno do minus 30. Na kraju, tu je mali i ne preskupi dio koji ne smijemo zaboraviti, a često ostaje zanemaren – filtar goriva. Uvijek ga mjenjajte prema preporukama proizvođača i ne štedite koristeći jeftine filtre sumnjivog porijekla. Kvalitetni filtar odstranit će i onaj minimum krutih nečistoća koje se mogu pojaviti u gorivu.