STRUJA SVIMA, A NE SAMO NJIMA

ŠEST VAŽNIH PIONIRA VOŽNJE NA STRUJU Zaboravljeni električni automobili koji se nisu uspjeli nametnuti jer su bili daleko ispred svog vremena

 

Električni automobili posljednjih pet godina lagano počinju preuzimati automobilsku industriju. Barem kroz agresivan marketing i lobiranje. Istina je da ih u postotku u EU nema više od šest posto ukupnog voznog parka, no u budućnosti će ih svakako biti sve više.

Od kad je Tesla Motors predstavio Model S postignut je i interes šireg kruga vozača za takvim automobilima, pa je skoro svaki proizvođač morao mijenjati planove svoje budućnosti.

Danas tako gotovo ni nema brenda koji u svojoj ponudi nema barem jedan elektrificirani model, a većina stručnjaka predviđa da će se baš u ovom desetljeću, u kojem je Tesla Motors već prodao milijun automobila, dogoditi električna revolucija autoindustrije.

S druge strane, više, manje, zaboravili smo na pionire elektromobilnosti koji su bili ispred svog vremena pa nisu uspjeli mobilizirati veće mase poput Tesla Motorsa.

I u prošlosti je bilo brojnih pokušaja stvaranja električnih automobila (još i na samom početku 20. stoljeća), no ograničit ćemo se na moderno vrijeme i modele koji su prethodili današnjem uspjehu Tesle. Neki su bili stvarno zanimljivi.

Izdvojili smo šest najboljih električnih automobila koji su nažalost bili ispred svoga vremena.

BMW 1602 Elektro-Antrieb

BMW-ov prvi pokušaj stvaranja električnog automobila bio je upravo baziran na poznatom modelu 1602. Cijeli motorni prostor bio je ispunjen baterijama koje su imale ukupni kapacitet 12,6 kWh, a Bosch je za njega razvio elektromotor od 43 konjske snage.

Baterije su se mogle puniti ili jednostavno zamijeniti napunjenima, ali treba uzeti u obzir da su imale masu od čak 350 kilograma. Bavarski inženjeri tvrde da je 1602E mogao postići maksimalnu brzinu 100 km/h, a za ubrzanje do 48 km/h bilo je potrebno osam sekundi.

Tehnologija baterija u to vrijeme bila je poprilično loša pa je maksimalni doseg bio tek 60 kilometara, ali BMW je svejedno „predstavio budućnost“ na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine.

Fiat Panda Elettra

Panda je kroz svoju povijest uvijek bila poznata po velikom broju različitih verzija, pa je naravno morala postojati i ona električna. Fiat je 1990. godine predstavio Pandu Elettru, koja je trebala pokrenuti električnu revoluciju, ali joj nažalost to nije pošlo za rukom.

U nju je ugrađen mali elektromotor s 19 konjskih snaga, a baterije su bile ugrađene umjesto stražnje klupe u unutrašnjosti te u motornom prostoru. Za razliku od većine električnih automobila, Panda je imala klasičan ručni mjenjač i spojku, a s obzirom na povećanu masu od 450 kilograma, morala je imati i bolji ovjes i kočnice.

Fiat je dvije godine kasnije podignuo snagu na 23,8 KS i smanjio masu, ali cijena od 28 milijuna lira (28.000 njemačkih maraka) bila je jednostavno previsoka.

Naime, za te novce mogle su se kupiti skoro tri klasične Pande. Stoga se 1998. godine proizvodnja ovoga modela jednostavno ugasila.

Mazda 323 EV

Mazda je uvijek imala revolucionarni karakter. Kroz povijest svjedočili smo brojnim alternativama klasičnom Ottovom motoru, sve od Wankelovog motora pa do današnjeg SkyActiv X-a, a među njima je bio i jedan električni pokušaj.

Naime, japanski proizvođač je 1983. godine predstavio električnu verziju obiteljskog kompakta 323. Bila je to direktna konkurencija Volkswagenu Golfu i Fordu Escortu, a s ovakvom verzijom Mazda bi samo napravila još jedan korak dalje.

Nažalost, s obzirom na to da je riječ samo o prototipu, vrlo je teško pronaći bilo kakve specifikacije automobila. Vjerujemo da bi 323 EV bio u rangu s tadašnjim konkurentnim prototipovima pa tako ne bi imao neki pretjerano veliki doseg niti snagu.

Mercedes S123 Elektro-Antrieb

Deset godina nakon BMW-ovog pokušaja potpuno električnog automobila, Mercedes se okušao u istim vodama, ali s hibridom.

Eksperimentalni prototip bio je baziran na karavanskoj verziji legendarnog W123. Ovaj Mercedes pokretao je mali dvocilindrični motor uparen s elektromotorom koji je razvijao 41 konjsku snagu. No straga se nalazio paket baterija od čak 600 kilograma.

Maksimalna brzina od 80 km/h i doseg 150 kilometara nisu pretjerano privlačni, ali zanimljivo je vidjeti da je njemački proizvođač već početkom 1980-ih godina na njemu testirao tzv. range-extender.

Volkswagen Golf II – citySTROMer

Volkswagen je sredinom 1980-ih godina surađivao s poznatom kompanijom RWE te napravio potpuno električnu Golf 'dvojku', poznatiju kao citySTROMer. Iako je VW već pokušao napraviti ovakav potez s 'jedinicom', ovo je bio prvi njihov električni automobil koji je zapravo ušao u serijsku proizvodnju.

CitySTROMer imao je elektromotor s 21 konjskom snagom, a ispod prtljažnika i stražnjih sjedala nalazilo se čak 16 baterija. Doseg je procijenjen na 50 kilometara, a maksimalna brzina iznosila je 100 km/h.

Za razliku od prethodno spomenutog BMW-a, do 50 km/h trebalo mu je čak 13 sekundi, a sve to zbog velike mase. Naime, dok je klasična dvojka s benzinskim motorom imala samo 820 kilograma, citySTROMer je imao čak 1510 kg.

Proizvodnja ovoga automobila završila je nakon samo godinu dana jer je jednostavno bila preskupa. Električni Golf II koštao je oko 45 tisuća njemačkih maraka (oko 230 tisuća kuna) pa je proizvedeno tek sto primjeraka.

General Motors EV1

Za kraj smo ostavili američki pokušaj koji je čak u jednom trenutku imao pozornost javnosti u Sjedinjenim državama, no ni on nije uspio.

Električni automobil futurističkog izgleda počeo se masovno proizvoditi 1996. godine pod brendom General Motors (nije odabran ni jedan brend iz korporacije) na temelju solidnog odziva i potencijala koji je imao koncept električnog automobila Impact iz 1990. godine.

Prvo je bilo zamišljeno da se nudi na leasing građanima Los Angelesa zbog smoga te potom i u ostatku Kalifornije pa čitavoj SAD.

Osim zbog malog dometa od 100 kilimetara, pa 160 kilometara u novijoj varijanti baterije te punjenja koje je trajalo 8 sati za punu nikal-kadmij bateriju (1 do 3 sata do 80 posto), ovaj automobil i njegov daljnji razvoj dotukle su spletke, intrige i lobiranja, ali i činjenica da je GM na EV1 gubio golem novac premda ih je izrađeno tek oko 1100 primjeraka.

Program je zaustavljen 2002. a svi primjerci su vraćeni GM-u. Osim nekoliko primjeraka po muzejima svi primjerci su uništeni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. travanj 2024 17:30