Od 1966. Do 1972. Godine u Otahulu na Novom Zelandu proizvedeno je 3000 primjeraka off-roadera Trekka. Ova crtica iz povijesti automobilizma ne bi nam uopće bila bitna da je Škoda nije izvukla iz arhive i otpuhnula prašinu sa starih knjiga vlastite ropotarnice povijesti.
Jer danas u svijetu masovne produkcije kada svi rade automobile kojima je teško pronaći ozbiljniju zamjerku, ono što čini razliku je povijesno nasljeđe. A tu vrijedi - što više to bolje! Vrtjeti priču o povijesti, prisjećati se legendarnih modela i trenutaka slave danas si mogu priuštiti brojni proizvođači, no neki i ne mogu u tolikoj mjeri, pa tako i nekad slavna Škoda koja je radila automobile za pamćenje kada mnogi drugi, danas ugledniji proizvođači automobila još nisu ni postojali, prisjeća se nekih od modela i iz sivog vremena egzistiranja iza željezne zavjese…
.jpg)
No povijest je povijest, premda se ona odvijala i na drugom kraju svijeta! Naime, Škoda i novozelandski Motor Lines (kasnije Motor Holdings) dogovorili su sklapanje robusnog off-roadera s podnicom 190 mm udaljenom od tla, namijenjenog lokalnom tržištu koji je koristio osnovu Škode Octavije - šasiju, pogon te 1,2-litreni benzinac snage 47 KS i najvećeg okretnog momenta od 87 Nm. Snaga i moment su se prenosili na stražnju osovinu putem 4-stupanjskog ručnog mjenjača, a Trekka je mogla postići najveću brzinu od 110 km/h i prevesti pola tone.
Svima kojima je trebao robusni povišeni terenac za svaki dan na raspolaganju je bilo nekoliko izvedbi novog off-roadera, drastično preodjevene i prenamijenjene Škode Octavije koja je silazila s traka Motor Holdingsa - od pick-upa, zatvorene izvedbe za do osam putnika, izvedbe s mekim krovom, pa čak i varijanta za plažu.
Auto je doživio i izvoz i to na Samou, Australiju, Fiji i Vietnam, a sličan koncept proizvodnje off-roadera na bazi Škodine limuzine pokrenut je i u Pakistanu 1970. godine u pogonima ŠkodaPak.
.jpg)
Dakle, nismo ni znali, ali Kodiaq doista ima djeda koji se dokazao izvan terena, premda na potpuno drugom kraju svijeta…
.jpg)
