Dolazi nam zima i sve niže temperature, pa biste u predstojećim danima trebali razmisliti o provjeri stanja u rashladnim sustavima vozila te mogućoj zamjeni antifriza. Riječ je o rutinskom postupku koji vam može uštedjeti mnogo brige, pa i dodatnih troškova. Provjera stanja antifriza obavlja se posebnim uređajem s pripadajućom cjevčicom i termometarskom skalom koja će pokazati do koje je temperature upotrebljiv antifriz koji se nalazi u vozilu. Na našem primjeru, jednom Grande Puntu, vidi se da pokazuje samo -2 stupnja Celzijusa, što je apsolutno nedovoljno čak i ako je pred nama blaža zima. Iz sustava se u tom slučaju ispušta stara tekućina, koja će zatim biti zamijenjena sasvim novom. I nakon ponovnog mjerenja uređaj pokazuje da je Punto sad spreman za rad na temperaturama do -38 stupnjeva Celzijusa.
POGLEDAJTE FOTOGALERIJU KLIKOM NA SLIKU
No, priprema sustava za zimu nije uvijek tako jednostavna te može doći do raznih problema. Hladnjaci znaju mjestimično procuriti, a razlozi za to, objašnjava automehaničar Mladen Burić, mogu biti razni.
Primjerice, ako je auto star sedam ili osam godina, kad je već odradio 80 ili 100 tisuća kilometara, novi antifriz, koji je puno agresivniji od staroga, može nagristi oslabjele spojeve na hladnjaku, koji će potom na tim mjestima propustiti. U tom se slučaju stvar može pokušati spasiti krpanjem, odnosno varenjem. Bruno Šagud iz specijalizirane zagrebačke tvrtke Var, objašnjava kako je na taj način moguće riješiti mehanička oštećenja na saću, odnosno spojevima, ali ne i napuknuća na rubnim dijelovima koji su izrađeni od plastike, a s kojima također zna biti problema. Hladnjak je, nadalje, mnogo teže spasiti u slučajevima kad počne propuštati na nekoliko mjesta istovremeno, jer je to znak da se od starosti zapravo počeo raspadati, odnosno da je odradio svoje. Osim toga, hladnjaci se mogu i napuhnuti, kao što je bio slučaj s Renault Lagunom, koju su mehaničari obrađivali upravo u vrijeme našeg posjeta radionici. Takve se stvari događaju i od starosti, ali i u slučaju poput znatnijih oštećenja turbine, koja se zna raspasti i početi puniti sustav pod prevelikim pritiskom od, primjerice, tri umjesto maksimalna dva bara. A kad se hladnjak tako napuhne, nema mogućnosti za jednostavnija rješenja, poput krpanja, nego je zamjena nužna.
Stručnjaci, nadalje, ukazuju i na to da trend krpanja, unatoč niskim troškovima, sve češće ustupa mjesto nabavci sasvim novog hladnjaka. Glavni razlozi za to leže u dvije činjenice: ono često nije konačno rješenje, jer uvijek postoji opasnost da će hladnjak prije ili kasnije ponovno procuriti. Osim toga, razlika u cijeni između popravka i nabavke novoga smanjila se zahvaljujući velikom izboru zamjenskih dijelova, kakve u ponudi ima AHC - Auto hladnjak centar iz Sesvetskog Kraljevca. Oni su, k tome, nerijetko potpuno identični onima iz prve ugradnje, što ide do te mjere da se od njih često razlikuju samo po oguljenom znaku određene marke automobila. No, razlike u cijeni pritom mogu biti i više nego primjetne. Primjera radi, za Renault Lagunu iz 2003., čije smo servisiranje imali prilike pratiti, nove dijelove, odnosno hladnjake vode, zraka i klime ćete u službenom servisu platiti 3583, 3758, odnosno 3643 kune. Intercars, pak, zamjenske verzije nudi za 866, 2861, odnosno 838 kuna, a AHC 680, 2249, odnosno 737 kuna... Zgodan je primjer i Citroëna C4 1.6 HDI 90 iz 2006. - kod njega za originalne hladnjake valja izdvojiti 1350, 1344, odnosno 1586 kuna, dok se u Auto hladnjak centru mogu dobiti za 337, 806 i 1113 kuna...