Snijeg i led na cesti mogu biti vrlo zahtjevni za vozače, vožnja po mokrom asfaltu vjerojatno je jedna od najtežih i posredno najnepoželjnijih situacija kada smo za volanom automobila. Razlog: vodom dobro natopljena cesta često krije neočekivane zamke koje su bitno opasnije i od onih na cestama okovanih snijegom. Stoga vam u nastavku donosimo nekoliko zlata vrijednih savjeta kako se nositi s kišom i kako se ponašati u različitim situacijama koje se mogu stvoriti pred vama...
Koncentracija
Prvi savjeti za vožnju na mokrom je usvajanje "pametnog", više defenzivnog stila vožnje uz prilagođavanje brzine uvjetima te smanjenje ometajućih faktora na što nižu razinu za što bolju koncentraciju. Dakle pod tušem iznenadne kiše kao da je stigao smak svijeta, najbolje je ugasiti radio, maksimalno stišati suputnike ako ih ima u vozilu, s obje ruke čvrsto držati upravljač te odmah povećavati sigurnosni razmak.
Usto, nepisano pravilo glasi kako je u slučaju obilnih oborina najbolje voziti pet sekundi iza automobila ispred. U tom slučaju ostaje uvijek dovoljno vremena za reakciju bez da se mora pribjeći prekomjerno naglim manevrima. Na zasniježenoj cesti percepcija opasnosti i mogući gubitak prianjanja su vrlo neposredni. S vodom nikad ne možete biti potpuno sigurni koliko gume zapravo "drže" asfalt jer je pak nemoguće znati je li gladak ili grub, jesu li rupe i neravnine dublje ili pliće, a ne može se stvoriti ni dojam o nagnutosti, depresijama ni padovima ceste. No to nije najveći problem. Veći je problem što sve te pojave mogu povećati akumulaciju vode i pogodovati gubitku prianjanja našeg vozila.
Viskoplaning
Općenito izbjegavanje naglog kočenja i ubrzavanja dobro je došlo, a treba imati na umu i kako središnje linije, zebre i sve ostale horizontalne oznake postaju iznimno skliske, poput mokrog lišća. Treba imati na umu i da je povremena kišica bitno opasnija od žestokih pljuskova jer tek nakvasi asfalt koji je (posebice na gradskim ulicama) često mastan od ispuštenog ulja i prljavštine pa se stvara podmuklo sklizak film, posebna emulzija, poznata "pjena" pri čemu ne pomažu elektronski anđeli čuvari ako na takvom dijelu kolnika vozite prebrzo, a treba naglo kočiti. Taj se fenomen naziva viskoplaning.
Akvaplaning
Idući fenomen koji se javlja pri vožnji na kiši jest akvaplaning. Riječ je o naglom ulasku u vodenu lokvu gdje je vozač u problemima već od 50 km/h. Naime, gume kroz utore gazišta ne mogu istjerati toliku količinu vode što rezultira gubitkom kontrole i smjera vožnje. Savjet je da se zadrži mirnoća, otpusti gas i eventualno lagano dodiruje kočnica.Na taj se način prenosi opterećenje na prednji kraj automobila dajući automobilu ponovo na držanju pravca. Baš kao i kod viskoplaninga u ovakvoj situaciji i najsofisticiraniji sigurnosni sustavi mogu imati produljeno vrijeme "odgovora" tako da intervencija vozača mora biti brza i odlučna, ali i pažljivo odmjerena. Kod akvaplaninga posebna se pažnja treba posvetiti situacijama kada se ulazi u lokvu samo s dva kotača iste strane automobila, kad voda stvara otpor i naglo usporava samo tu stranu automobila, a kako ne bi došlo do zanošenja, valja odmah čvrsto uhvatiti upravljač objema rukama. Na koncu, potrošenost guma temeljna je stavka za vožnju po mokrom kolniku,a prema testovima Quattroruoteu s gumama profila 7 mm akvaplaning se manifestira već kod 65 km/h, dok s potpuno novim gumama počinje tek na 90 km/h.
Poplavljeni kolnici
Izrazito obilne oborine u našim su gradovima, posebice uz obalu, prošle godine dovele do poplavljenih prometnica kada sustavi odvodnje nisu bili u stanju preuzeti toliku količinu vode. Vidjeli smo slike automobila koji mile kroz vodene bujice, a tada je najbolji savjet ne voziti u područja u kojima se ne vidi dubina vode koja je prekrila kolnik. Ako se to i dogodi tada vožnja kroz vodu "do pola automobila" može ozbiljno oštetiti električni sustav i motor.