Tvornica motora Zagreb

Nemaš vozačku? Vozi Švrću!

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 12.04.2016. u 13:14

ARHIVA AK

Prije 65 godina u Zagrebu je osnovana Tvornica motora Zagreb, čija se kratka povijest u biti može poistovjetiti i s cijelom neslavnom poviješću hrvatske auto-moto industrije. No, iza njih je ipak ostalo bar nekoliko mopeda, nekad u Zagrebu od milja zvanih fajerceg...

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, paralelno s izgradnjom ostale industrije, nametnula se u Jugoslaviji potreba stvaranja nove auto-moto industrije koja će biti u stanju zadovoljiti potrebe zemlje, ali i poslužiti za međunarodnu razmjenu. Tvornica motora Zagreb nastala je tako iz jedne doista male radionice, koju je 1948. osnovalo tadašnje Ministarstvo industrije Narodne republike Hrvatske, u kojoj je nekolicina entuzijasta na čelu s inženjerom Rudolfom Fizirom raspolagala tek ručnim alatom uz pomoć kojeg su i izradili prva četiri prototipa motocikla, zapravo kopije predratnog BMW-a sa 750 ccm. Javnosti je taj “domaći” uradak ponosno predstavljen na prvomajskoj paradi 1948. No, u međuvremenu je i BMW ponovno stao na noge, čime su se zakomplicirala pravna pitanja oko daljnje proizvodnje. No, taj početni impuls bio je 1949. dovoljan za službeno osnivanje Tvornice motora Zagreb, s lokacijom na kraju grada, u četvrti Žitnjak.

POGLEDAJTE FOTOGALERIJU KLIKOM NA SLIKU

 

Prvi zadatak tvrtke bila je izrada malolitražnih benzinskih motora za pogon traktora, plugova i motornih kosilica. Tako se 1952. na tržištu pojavio motor Savica 285, kao potpuno domaća konstrukcija i proizvodnja, slijede potom Savica 175 i Dubrava 175, a rade se i reduktori i centrifugalne pumpe. Prema tadašnjim medijima, TMZ je godišnje bio u stanju na tržište plasirati oko 1000 stabilnih motora, no stvarnost je ipak bila malo drugačija - 1952. su ih izradili 180, a godinu kasnije 890. Htjeli su usput proizvoditi i motocikle, no na taj korak trebalo je još pričekati. Konstruktori su u tvornici odmah po osnutku pristupili izradi prototipova motocikala od 350 i 500 ccm, čija je serijska proizvodnja bila u planu za najkasnije 1954. No, taj se plan pokazao nerealan, jer nikad nije dobio podršku vlasti. No, nakon odustajanja od proizvodnje većih dvokotača, TMZ 1957. sklapa licencni ugovor s austrijskom tvornicom HMW, po kojem dobiva svu tehničku dokumentaciju za proizvodnju mopeda, budućeg TMZ 50 SL. Radilo se o pouzdanom, jednostavnom i cijenom vrlo pristupačnom proizvodu sa dvije brzine, kojeg je pokretao HMW-ov zrakom hlađeni jednocilindrični dvotaktni motor obujma 49,9 ccm i snage 2,2 KS pri 6100 okretaja. Bio je težak 51 kg, a najveća brzina iznosila je oko 50 km/h. TMZ ga je u svojim promidžbenim materijalima reklamirao kao proizvod za koji nije potreban ni vozački ispit ni registracija. U Zagrebu su prve godine samo montirali proizvod od dijelova pristiglih iz Austrije, a paralelno je počeo i rad na izradi alata i uređaja za kompletnu vlastitu produkciju, s planom da se godišnje proizvede oko 5000 primjeraka. Na bazi SL-a 50 bila je u planu i izrada trokolice za dostavu, koja je naposljetku ostala samo prototip.

ARHIVA AK
 

Paralelno s širenjem proizvodnog programa rastao je i broj zaposlenika tvornice, sa početnih 77 iz 1950. n 215 u 1957. No, u sjeni uspjeha TMZ-a 50 SL, stručni kadar tvornice i dalje je mučila želja za potpuno vlastitim proizvodom. Ona postaje stvarnost 1959., kad je nakon dvije godine razvoja predstavljen Švrća. Legendarni lik Walta Disneya posudio je ime novom skuteru, koji je i imao puno sličnosti sa crtanim junakom. Bio je to lagan, živ i vrlo pokretan proizvod na dva kotača. Za razliku od SL-a, Švrća je imao tri brzine, a sa SL-om je dijelio dosta zajedničkih dijelova: motor, prednju vilicu i stražnji ovjes, upravljač, električnu instalaciju i glavčine kotača.

ARHIVA AK
 

Planovi tvornice bili su tad vrlo ambiciozni. Već se ozbiljno razmišljalo o proizvodnji vanbrodskih motora, a testirali su i mala motorna teretna kolica/kariolu za tvornički krug. U planovima iz 1960. nazire se godišnja proizvodnja 2700 mopeda i skutera, oko 3000 stabilnih motora i 500 malih poljoprivrednih traktora, a o čijoj je licencnoj proizvodnji pregovaralo s francuskom tvornicom Staub, a razmišljalo se i o proizvodnje malih dizel motora. No, u svoj toj euforičnosti, TMZ je zaboravio da presudnu riječ u svemu ima politika. A glavešine u Beogradu smatrale su tad da Hrvatskoj ne treba motorna industrija, a naročito ne ona čiji se proizvodni program preklapa s onim iz drugih republika. A TMZ 50 SL ozbiljno je konkurirao Tomosu Colibri, dok je TMZ Švrća bio trn u oku Tomosovom Galebu i Primi iz Pretisa. Tadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac pokušao je sve kako bi TMZ o(p)stao. No, političke direktive bile su ipak iznad njegovog autoriteta i lokalpatriotizma. Preuzimanjem TMZ-a od strane Prvomajske 1961. realiziran je prvi dio plana u cilju likvidacije tvrtke. Ironično je u tom kontekstu zvučala vijest da je 1961. Sekretarijat za industriju Saveznog izvršnog vijeća odobrio investicijski elaborat za proširenje i rekonstrukciju TMZ-a u vrijednosti 818 milijuna dinara, što podrazumijeva nabavu opreme i građevinske radove na proširenju tvornice!? No, Prvomajska gasi proizvodnju 50 SL i Švrće već 1962. Stabilni motori proizvode se dalje do 1963., kad se konačno vidjelo kuda to sve vodi. Kompletni alati, strojevi i zalihe dijelova preseljeni su tad u Srbiju – u tvornicu Progres u Malom Zvorniku.

ARHIVA AK
 

I kako je svojedobno zapisao književnik i vrijedni zagrebački kroničar Zvonimir Milčec “naša lokalpatriotska zaljubljenost bila je ozbiljno povrijeđena kad je jednog dana na Žitnjaku izvješen natpis Prvomajske, i kad su iz te tvorničke hale, umjesto naših dragih fajercega, odjednom počeli izlaziti nekakvi nakostriješeni zupčanici". TMZ nam je nekako najviše prirastao srcu, a njime smo uvijek na vrijeme svladavali svoje intimne zagrebačke krivine. Možda su Tomosovi Kolibriji doista i bili bolji, ali su išli na mješavinu, dok je dvokotač izašao iz zagrebačke tvornice pokretao - čisti sentiment...

Izdvajamo

Iz drugih medija