Mi smo tad ponajprije bili veliki sanjari opčinjeni automobilima i svi redom s jednakim ciljem - da naša vizija jednom postane stvarnost. Naravno, u tom procesu bili smo u prednosti spram današnjih kolega jer nismo bili toliko opterećeni marketingom i analizom tržišta što ih drži bliže realnosti nego sanjarenju. Riječi su to kojima je Erhard Schnell napravio sukus pedesetogodišnje tradicije Opelovog dizajnerskog studija u Rüsselsheimu. A Schnell je itekako pozvan govoriti o dizajnu Opela jer je tu bio od samog početka 1964., pa sve do 1991., a na njegov račun idu i nastanci velikana poput Opela GT, Corse A, Kadetta D, Calibre i Vectre.
POGLEDAJTE FOTOGALERIJU KLIKOM NA SLIKU
Dizajn automobila velika je odgovornost kojom su se nekada bavili kipari, umjetnici, grafički dizajneri, arhitekti ili inženjeri, ljudi kojima je jedino bilo jasno kako taj složeni mehanički sklop funkcionira. Škole za dizajnere, a naročito one koji bi se bavili automobilskim dizajnom, tad jednostavno nisu postojale. U dalekom Warrenu nastao je General Motorsov stilski odjel Art&Color Section još daleke 1927. Taj studio 1937. je preimenovan u GM Styling, a već godinu kasnije svijetu je predstavljen Buick Y-Yob, prvi konceptni automobil u povijesti auto industrije. GM je time u Americi diktirao trendove, no u Europi su svi proizvođači automobila u potrazi za idejom radili jedno te isto - hodočastili u Italiju. Torino je bio meka automobilskog dizajna, a Pietro Frua, Nuccio Bertone i Pininfarina bili su odgovorni za dizajn većine koncepata ili serijskih modela europskih proizvođača. Danas su Pininfarina i Bertone na koljenima, i to upravo zbog činjenice da su u međuvremenu svi proizvođači automobila slijedili primjer Opela i osnovali vlastite dizajnerske centre.
Opel je 1964. otvaranjem svog kućnog dizajnerskog studija napravio prekretnicu u povijesti europske proizvodnje automobila. Bio je to prvi takav studio u Europi. Clare M. MacKichan bio je poslan iz Detroita da vodi operaciju i kompletni resursi GM-a u Warrenu praktički su preslikani i u Rüsselsheimu. No zadaća novoosnovanog dizajnerskog studija nije baš bila tako jednostavna kako se to može učiniti na prvi pogled. Naime, tamo je nastajao razvoj ne samo dizajnerske filozofije novih modelskih linija, nego su ljudi zaposleni u studiju morali posegnuti dalje od ograničenja svakodnevnog poslovanja i postaviti temelje dizajna budućnosti. Odnosno - biti vizionari!
Dizajn je smatran strateškim fokusom radi budućeg uspjeha, a nije bio sam sebi svrha. I upravo je to bio razlikovni element. Dok su drugi u najboljem slučaju razvijali nove oblike karoserija, u Rüsselsheimu su razmišljali o pitanjima poput onog kakav dojam i karakter kupac očekuje od auta budućnosti.
U kompleksu Opela u Rüsselsheimu postojala je tad zgrada označena s N10. Bila je to zabranjena zona za obične smrtnike, gdje se privilegirana manjina nije bavila svakodnevnim dizajnerskim poslovima niti onime što će se naći na cesti sutra niti prekosutra, nego razvojem mogućnosti i prilika za proizvode koji će osvajati kupce još dugi niz godina. I baš taj zadatak učinio ga je jedinstvenim u Europi. Studio se uskoro pretvorio u europsku školu automobilskog dizajna koja je na magičan način privlačila najbolje u branši. Popis nekadašnjih zaposlenika studija pravi je “Tko je tko” svijeta auto dizajna: Wolfgang Möbius, Dick Söderberg, Anatole Lapine, George Gallion, Hans Seer, Bryan Nesbit, Martin Smith, Herbert Killmer, Michael Mauer, Murat Nasr, Hideo Kodama, Mark Adams, Chris Bangle... Više njih tijekom karijere otišlo je kod drugih proizvođača kad su kasnije i druge tvrtke otvorile vlastite dizajnerske studije. No, iza njih je ostalo puno revolucionarnih ideja, oblika i dizajnerskih koncepata.
Primjerice, Opel Experimental GT bio je prvo djelo mladog i strastvenog tima, koji je predstavljen samo godinu dana nakon otvorenja studija. Taj sportaš napravljen je u potpunoj konspiraciji i bez jasne namjere da postane serijski auto, no to se ipak dogodilo. Nakon toga su ubrzo, jedan za drugim, uslijedili 1969. Opel CD, aerodinamični kupe s motorom V8, 1975. GT2 s kliznim vratima i iznimno aerodinamički optimiziran Tech1 čiji je koeficijent otpora zraka od 0,235 početkom osamdesetih bio apsolutna senzacija. A daleko je, očito, tome još kraj, jer i novi uradak studija pokazan na posljednjem auto sajmu u Frankfurtu, konceptna Opel Monza, utjelovljuje dizajnerska rješenja i tehničke pristupe koji će se pojaviti u modelskim linijama Opela u godinama koje su tek pred nama...