Te 1974. godine, rođena je nevjerojatna senzacija - izvan Švedske posve nepoznata pop grupa ABBA pojavila se na Pjesmi Eurovizije, pobijedila i potom pokorila cijeli svijet, koji i sad, nakon punih 40 godina, s veseljem pjevuši njihove pjesme. Iste te godine na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Zapadnoj Njemačkoj Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0, a potom izgubila od Njemačke, koja je kasnije uzela i titulu. Libijska nafta, koja je po toni godinu ranije stajala 75 njemačkih maraka najednom je skočila na čak 242. Svjetsko automobilsko tržište tresla je tih godina gadna kriza, a automobilski gigant iz Wolfsburga balansirao je na rubu egzistencije. Višedesetljetno euforično oslanjanje samo na Bubu konačno je došlo na naplatu, naftna kriza bila je tek sol na ranu. Još 1960. je tadašnji šef Heinrich Nordhoff s ushićenjem novinarima govorio o ludim novostima koje donosi Buba, podrazumijevajući pod time činjenicu da vozač konačno uz pomoć ugrađenog pokazivača nivoa goriva ima nadzor nad zalihama u rezervoaru. Buba je tad modernizirana i pokazivačima smjera na blatobranima te zvučnim signalom njihova rada u kabini. No, neki ambiciozan mladi novinar postavio je tad Nordhoffu neugodno pitanje:
- Ne mislite li možda da je vrijeme za radikalnije promijene? I premda je Nordhoff jednom u šali i sam priznao da Buba ima više nedostataka nego li pas buha, na to je odgovorio vrlo rezolutno:
- Mladiću, to se kod Volkswagena neće još dugo dogoditi!
POGLEDAJTE FOTOGALERIJU KLIKOM NA SLIKU
I bio je, nažalost, u pravu. Trebalo je proći još punih 14 godina da bi u Wolfsburgu priznali kapitulaciju. Nordhoffa je 1968. naslijedio Kurt Lotz, a njega 1971. Rudolf Leiding. Kolege su ga zvali menadžer vatrogasac, jer je spasio VW Brasil i riješio problem Auto Uniona. I u Wolfsburgu je brzo prepoznao pravi projekt, koji se vukao koncernom bez prave podrške još od travnja 1967., kad je VW od Porschea naručio izradu projekta EA266. Volkswagen je tražio auto s vodom hlađenim motorom u rednom rasporedu, ali još uvijek ugrađen straga. Dobili su elegantan prototip, koji je u maniri Porschea bio vrlo sportski orjentiran s obzirom na 1,6-litreni agregat sa 105 KS. Ništa čudno ako kažemo da je za VW ta ideja cijenom bila predaleko od ideje narodnog auta, te je kao takvu i nisu mogli prihvatiti. Slijedi potom projekt EA276, s posve novom koncepcijom. Zračno hlađen motor ugrađen straga i prednji pogon!? Razmatrana je i koncepcija sprijeda motor - straga pogon, a u toj konfuziji ideja konačno je stao na loptu Ernst Fiala, koji 1971. preuzima projekt. Forma novog prototipa EA337 nastaje u Italiji, gdje je dizajnerski mag Giorgio Giugiaro njemačkom konzervatizmu udahnuo dozu južnjačkog temperamenta, a paralelno s dizajnom inženjeri u Audiju razvijaju i motor.
I konačno je novinarima u svibnju 1974. u Münchenu predstavljen prvi Golf, čime je VW ponovno počeo pisati povijest automobilizma. Kompaktna samonosiva karoserija ravnih linija s vratima prtljažnika, četvera vrata, prednji pogon i vodom hlađeni motor. Sve to bili su potpuno novi parametri, s kojima je VW legendarnu Bubu i njezine derivate napokon poslao u ropotarnicu povijesti. Premda je bio skuplji i četrdesetak centimetara kraći od Bube, zahvaljujući poprečno ugrađenom motoru raspolagao je sa znatno više prostora. Danas su u tom rangu veličine s manjim odstupanjima primjerice Renault Twingo i Peugeot 108! No, u odnosu na današnju, sedmu generaciju, prvi Golf kraći je gotovo pola metra! No, prvi Golf je u svemu bio na razini dodijeljenog mu zadatka, a dokaz tomu je i brojka od pola milijuna prodanih primjeraka u ožujku 1976.
Volkswagen je u startu shvatio da se treba posvetiti i daljnjoj evoluciji svog novog bestselera. U rujnu 1976. stiže stoga i Golf Dizel s kultiviranim 1,5-litrenim motorom pristojnih performansi. Šminkerska cabrio edicija predstavljena je, pak, u St. Tropezu 1979. i ostala je na tržištu nevjerojatnih 14 godina. Golf je vremenom mutirao i u verziju Caddy, čija je svrha inicijalno bila ponuditi alternativu američkoj pickup ekspanziji. No, dok je u Americi bio više šminker, taj je auto, koji se za Europu proizvodio od 1982. u Sarajevu, na našem kontinentu imao prije svega trudbeničku ulogu. Za one koji su, pak, željeli sportski automobil poput Porschea, ali im je bankovni račun bio limitirajući faktor, tu je od 1976. bio Golf GTI. Sa svojih 110 KS taj kompakt nudio je doživljaj za pamćenje. VW je prilično rezervirano ušao u taj projekt, planiravši tek 5000 primjeraka. A mala je jurilica naposljetku do kolovoza 1983. proizvedena u 461.690!
Prva generacija Golfa karijeru je završila 1983., s čak 6,780.050 primjeraka. Bio je to uspješni dokaz da je Buba ipak zamjenjiva. A kad je krajem 2003. gradonačelnik Wolfsburga odlučio, a potom i proveo u djelo da se grad na šest tjedana preimenuje u Golfsburg, bilo je jasno što taj auto predstavlja i gradu i cijeloj naciji. Kao i da je Wolfsburg njemački pandan američkom Detroitu. Premda je danas, dok najautomobilskiji američki grad sve više liči na grad duhova, Wolfsburg življi no ikad. A iz njega i dalje izlaze milijuni Golfova, koji je u međuvremenu postao omiljeni svjetski evergrin jednako kao i ABBA, pop skupina koja je put ka slavi počela iste godine kad je i on rođen...