Cijena koju plaćamo zbog političke nestabilnosti u zemlji sve je veća. Nakon što je Vlada odgodila novo izdanje euroobveznica jer su investitori tražili veće kamate od onih koje je Hrvatska bila spremna platiti, analitičari velike multinacionalne banke Barclays u svom novom izvješću o Hrvatskoj ulagačima preporučuju da umjesto u hrvatske, u pojedinim slučajevima ulažu u srbijanske i mađarske vrijednosne papire.
U izvješću znakovita naziva "Hrvatska: potresena krhkom politikom", analitičari Barclaysa ocjenjuju da su svjetska tržišta pozdravila formiranje Vlade Tihomira Oreškovića i podatke koji potvrđuju da je Hrvatska na putu oporavka nakon šestogodišnje recesije. Međutim, posljednja politička previranja, koja prijete opstanku Vlade i provedbi reformi, počela su uzimati svoj danak i u svijetu hrvatskih državnih financija. Stoga ulagačima preporučuju da pojedine vrijednosne papire hrvatske države zamijene za one srbijanske i mađarske, ovisno o roku njihova dospijeća. Srbijanske i mađarske obveznice nude im otprilike iste prinose, no te dvije zemlje, ističu, ipak imaju stabilnije vlade.
U Barclaysu podsjećaju i da se Hrvatska i dalje suočava s izostankom pravih reformi. One se ogledaju i u podatku da je javni dug tijekom dugotrajne krize više nego udvostručen - porastao je sa 39 posto BDP-a u pretkriznoj 2008. na 85,1 posto BDP-a u 2014. - a njime se financirao veliki proračunski manjak.
Iako je fiskalni deficit u međuvremenu ipak smanjen na oko četiri posto BDP-a u prošloj godini, i dalje je velik, a za njegovo smanjenje potrebne su reforme.
Dodaje se da aktualni sastav Sabora otežava mogućnost sastavljanja novih koalicija. Ni eventualni novi izbori ne moraju nužno dovesti do značajnije promjene odnosa snaga na političkoj sceni zemlje, poruka je analitičara Barclaysa.
- Kratkoročno, tržište nas gleda sa skepticizmom i čeka se rješenje izvršne vlasti - ocjenjuje Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Ipak, valja reći da nije sve crno. Naime, analitičari Barclaysa hrvatsku euroobveznicu s rokom dospijeća 2022. vide kao dobro ulaganje.
--------------------------------------------
Politička kriza jedini mogući razlog novog pada rejtinga
Predstavnici Standard&Poor'sa, najveće svjetske agencije za kreditni rejting, stižu u utorak u Hrvatsku.
Njihov dolazak izuzetno je važan jer će nakon trodnevnog posjeta donijeti odluku o kreditnom rejtingu naše zemlje, koji je protekle dvije godine bio "smeće". Drugim riječima, tretirali su nas kao one zemlje kojima nije najbolje posuditi novac, što nas je svrstalo u red siromašnih zemalja poput Gvatemale. Iako će predstavnici S&P-a najviše pozornosti pridati mikroekonomskim i makroekonomskim analizama, analitičari se slažu da je kriza Vlade jedini argument u prilog novom snižavanju ocjene, jer Hrvatska na vrijeme servisira dugove, a nedavno je objavljen i rast BDP-a, što bi trebalo uliti malo optimizma u procjene. Treba vidjeti i kako će ocijeniti najavljenu prodaju državnih udjela u velikim poduzećima, što bi trebala biti značajna financijska injekcija proračunu. Hrvatsku 2019. čeka refinanciranje približno 100 milijardi kuna duga, a dodatni pad rejtinga potjerao bi nas, smatraju analitičari, prema bankrotu. (T. Mamić)