Kako bi promicali uključiv i održiv model rasta te povećanje životnog standarda za cijelo društvo, Svjetski ekonomski forum lani je uveo drugačije mjerenje ekonomskog razvoja.
Osmišljen kao alternativa BDP-u koji mjeri ukupan iznos proizvedenih roba i usluga svake zemlje, Inkluzivni razvojni indeks (IDI) zahvaća i snagu institucija te političke poticaje u područjima kao što su razvoj vještina, tržište rada, investicijsko i korporativno upravljanje, socijalna zaštita, infrastruktura te osnovne usluge. Indeks mjeri 103 zemlje prema 11 područja podijeljena u tri stupa: rast i razvoj (radna produktivnost, zaposlenost i očekivani zdravi životni vijek), uključenost (prihodi kućanstava, siromaštvo, bogatstvo i dohodovna nejednakost) te međugeneracijski kapital, odnosno održivo upravljanje prirodnim i financijskim resursima (javni dug, ovisnost BDP-a o ugljenu, ovisnost o drugima pri uzdržavanju, razina štednje).
Kriteriji
Kako po tim kriterijima stoje pojedine zemlje? Među zemljama u razvoju Hrvatska zauzima sedmo mjestu, a ispred nje su Litva, koja je na prvoj poziciji, zatim Mađarska (2.) Latvija (4.) i Poljska dok je Rumunjska na desetom mjestu. Pritom je vidljivo da Hrvatska stoji vrlo slično kada se njezin razvoj mjeri po oba kriterija, BDP-u i IDI-ju. No, kada se gleda samo trend u posljednjih pet godina, on ipak upućuje na nešto ravnomjerniji razvoj: po rastu BDP-a Hrvatska je zauzela 65. mjesto, a na listi koja mjeri trend IDI-ja je na 21. mjestu. Usporedbe radi, Kina je na prvome mjestu po rastu BDP-a, ali uvelike zaostaje po kriterijima uključenosti.
“Najuključivija” zemlja na svijetu je Norveška, a u skupini od 29 razvijenih zemalja dobro se drže i ostale male europske zemlje, kojih je čak je devet u Top 10. Od vodećih zemalja svijeta iz G7 najbolje je pozicionirana Njemačka, na 12. mjestu. U grupi razvijenih našle su se i dvije zemlje nove Europe, Češka i Slovenija. Obje su zauzele visoke pozicije - Češka je na 15. mjestu, a Slovenija na 19. po IDI-ju - znatno bolje nego što im je razina BDP-a.
No, rezultati IDI-ja sugeriraju da relativno snažan rast BDP-a ne može sam donijeti uključivi socioekonomski napredak i povećanje životnog standarda. Većina razvijenih zemalja koje su u proteklih pet godina ostvarile najveći rast BDP-a nisu realizirale napredak u području uključivosti, međugeneracijskog kapitala i održivosti. Zemlje u razvoju pokazuju sličnu razinu nepovezanosti između rasta i uključenosti.
Veća pozornost
- Nositelji ekonomske politike trebaju novu ‘kontrolnu ploču’ s većim fokusom na specifične ciljeve. To će im pomoći da veću pozornost poklone institucionalnim aspektima ekonomske politike koji su važni za širenje prosperiteta i mogućnosti te da su oni sačuvani za mlađe i buduće generacije - rekao je Richard Samans, glavni direktor i voditelj globalne agende na Svjetskom ekonomskom forumu.