Sukladno glasinama o potencijalnom velikom trgovinskom ratu s Kinom na Wall Streetu se proteklih tjedana uvukao strah koji je značajno uzdrmao tržišne indekse. Barometar straha VIX - indeks volatilnosti od Chicago Board Options Exchange 22. ožujka narastao je za 5,48 bodova završivši na 23,34, a CNN-ov 'Fear & Greed' indeks našao se u području ekstremnog straha, vrlo blizo maksimalnim vrijednostima. Pojavu straha dodatno su potpirila planirana povećanja kamatnih stopa od strane američke središnje banke FED-a kojih bi ove godine trebalo biti ukupno tri, naredne godine također tri, dok je ovo u ožujku kojim su ključne kamatne stope povećane za 25 baznih bodova očekivano podiglo prinose obveznica. Prognoze gospodarskog rasta prema kojima FED ravna svoje odluke iznose 2,7 posto u 2018-toj, 2,4 posto u 2019-toj, 2 posto u 2020-toj, te 1,8 posto dugoročno, a stopa nezaposlenosti trebala bi iznositi 3,8 posto u tekućoj godini, te 3,6 posto u naredne dvije godine.
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da se uvedu tarife na uvoz robe iz Kine srezala je vrijednost tri glavna indeksa Wall Streeta tako da je 22. ožujka kada je Trump potpisao memorandum, Dow Jones završio s 2,93 posto minusa, S&P 500 2,52 posto, a Nasdaq 2,43 posto minusa. Analizirajući pad indeksa na tjednoj razini isti je iznosio 5,9 posto za Dow Jones, S&P 500 pao je 5,6 posto, a Nasdaq čak 7,3 posto čime je ujedno postignut i najveći tjedni pad otkako su 8.veljače indeksi ušli u područje korekcije. S druge strane, dobri fundamentalni i makro pokazatelji koji uključuju prognoze gospodarskog rasta, tržište rada i rast korporativnih zarada sugeriraju da možda još nije vrijeme za podizanje sidra i napuštanje američkog tržišta kapitala.
Zabrinuti analitičari
Međutim, mnogi analitičari su zabrinuti izjavom predsjednika Trumpa da su trgovinski ratovi dobri i lako ih je dobiti, a poznavajući Trumpov impulzivni karakter stvar bi i mogla eskalirati u pravi trgovinski rat. Memorandum koji je potpisao Trump omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe koji pokriva 1.300 proizvoda uključujući zrakoplovnu, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i strojeve, pravdajući svoj potez kao osvetu za dugogodišnju kinesku krađu intelektualnog vlasništva nad stranim tvrtkama, prvenstveno američkim.
Samo po sebi nameće se i pitanje da li su Trumpove tarife, koje doduše pokrivaju samo 10% ukupnog uvoza iz te zemlje samo prvi u nizu nadolazećih tarifa protiv Kine?
Kinezi su pak na novonastalu situaciju odgovorili pozivima Amerikancima te poručili da"prestanu i odustanu", a kineski veleposlanik je rekao: "Ako je SAD pokrenuo trgovinski rat, Kina će se boriti za obranu vlastitih legitimnih interesa sa svim potrebnim mjerama". No prevedeno u brojke, dosad je kineski odgovor vrlo skroman, obuhvaća 3 milijarde dolara američkog uvoza, uključujući tarife na svinjetinu, aluminijske cijevi, čelik i vino. Prema Garyju Hufbaueru iz Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson, tarifa od 3 milijarde dolara je samo odgovor na prethodne Trumpove tarife za čelik i aluminij. Wall Street Journal izvještava da će Kina sada podići svoje tarife protiv izvoza američkih poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno tarife na soju, sirak i svinje što znači na proizvode SAD-a koji većinom potječu upravo od onih američkih država koje su glasale za Trumpa. Očigledno je da su Kinezi i sami predvidjeli potencijalni američki trgovinski spor prošli mjesec kada se kinesko Ministarstvo trgovine susrelo s glavnim kineskim uvoznicima hrane kako bi raspravljali o alternativnim izvorima glavnih američkih poljoprivrednih proizvoda te su počeli razmatrati prebacivanje na uvoz soje iz Brazila, Argentine i Poljske.
Koje još mogućnosti Peking ima na raspolaganju? Prema Bloombergu, postoje mnogostruki načini kako bi Kina mogla uzvratiti, pored mjera protiv uvoza američkih usjeva, tu je potiskivanje tehnoloških tvrtki koje proizvode u Kini, zamjena Boeingovih narudžbi s Airbusovim, nastojanje da se smanji broj kineskih studenata koji pohađaju američke škole i jednostavno korištenje juana kao oružja.
Koliko žestok bi mogao biti američko-kineski rat?
Bijela kuća je izjavila kako želi smanjiti trgovinski deficit između SAD i Kine za 100 milijardi dolara godišnje, odnosno oko 20%. Teoretski, to bi moglo značiti da Trump može nametnuti tarife na sve kineske proizvode, kako bi ih učinio skupim i manje konkurentnim bilo američkim proizvodima, bilo onima iz zemalja koje ne primjenjuju tarifne modele.
Kakvi će biti učinci na SAD?
1. porast cijena, budući da 25% tarifa od 50 do 60 milijardi dolara u kineskom uvozu predstavlja povećanje američkih ulaznih troškova od 12,5 milijardi do 15 milijardi dolara.
2. Porast inflacije za 0,08%, te će inflacija mjerena izdacima za osobnu potrošnju PCE-om porasti s 1,5% na 1,6 %
Kina je već reagirala kao odgovor na čelične tarife, i vjerojatno će sada ubrzati vlastite protutarife. Budući da Kina opskrbljuje samo 2% američkog čelika, uvođenje čelične tarife odnosi se na gubitak izvoza od 580 milijuna dolara. Kao odgovor, uvedene su tarife na američku robu od 3 milijarde dolara. To je tarifni omjer od 5,2 što znači da za svaki 1 USD izvoznih prihoda ugroženih američkim tarifama, Kina želi smanjiti uvoz SAD-a za čak 5,20 USD.
Međutim, 2017. godine, kineski uvoz američke robe iznosio je 130 milijardi dolara, tako da nema nikakvog načina na koji bi se ovakav odnos mogao održati. No, teoretski, ukoliko bi SAD i Kina ušle u punopravni trgovinski rat, Kina bi mogla prestati uvoziti do 130 milijardi dolara američkih proizvoda. Najgori scenarij vjerojatno bi zahtijevao da Trump nametne slične 25 postotne tarife na sav kineski uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 506 milijardi dolara. U najgorem slučaju, to bi privremeno moglo povisiti američke cijene za 127 milijardi dolara.
Hoće li ovaj sudar titana doista prerasti u pravi rat te kako će se odraziti na ostatak svijeta niti jedan analitičar ne može sa sigurnošću predvidjeti ali povijest pokazuje da to nikad dosad nije dobro završilo povlačeći za sobom katastrofalne posljedice.