EUROPA U KRIZI

Antirecesijski potezi Angele Merkel: Ekonomisti je hvale, a birači proklinju

Nijemci su bijesni jer nove mjere ne uključuju oporezivanje bogatih
German Chancellor Angela Merkel smiles and points towards the media after her re-election during the meeting of Germany's lower house of parliament, Bundestag in Berlin, October 28, 2009. Germany's Angela Merkel was formally elected chancellor for a second term on Wednesday by members of parliament, paving the way for her new centre-right coalition to take the reins of power later in the day. REUTERS/Kai Pfaffenbach (GERMANY POLITICS HEADSHOT)
 REUTERS

BERLIN - Iznošenjem plana štednje Njemačka je dobila pohvale ulagača i ekonomista, ali domaći komentatori upozoravaju da je koalicijska Vlada istodobno suočena s velikom krizom povjerenja i mogućnošću gubitka izbora. Gnjev javnosti upozoravaju, mogla bi izazvati činjenica da novi paket mjera ne uključuje veće oporezivanje bogatih. Savezna vlada želi srezati socijalna davanja i podići pojedine poreze kako bi sanirala klimavi državni proračun.

Ubuduće bi putnici za usluge u zračnom prometu trebali plaćati poseban porezni dodatak. S druge strane, smanjit će se dodatak na naknade koju dobivaju oni koji su dulje na burzi.

Mjerama crno-žuta koalicija želi do 2014. uštedjeti više od 80 milijardi eura. Vicekancelar Guido Westerwelle (FDP) ovaj je paket mjera ušteda nazvao “uravnoteženim i pravednim”. (H. Koch, D. Freudenreich)

Dogovorene su sljedeće mjere:

Naknade nezaposlenima:

Vlada želi ukinuti dosadašnji dodatak kod osoba koje prelaze iz statusa nezaposlenih u status dugotrajno nezaposlenih. Trenutno oni koji prijeđu u položaj dulje nezaposlenih u prvoj godini mogu dobiti maksimalno 160 eura dodatka na svoju naknadu, a u drugoj je godini taj dodatak 80 eura.

Roditeljska naknada:

Primatelji dodatka na naknadu za nezaposlene ubuduće neće dobivati posebne roditeljske naknade. Do sada su mogli dodatno dobiti 300 eura. Time vlada želi od 2011. uštedjeti 400 milijuna eura godišnje.

S manje novca morat će računati i zaposleni roditelji jer će se blago smanjiti roditeljske naknade, čime Vlada godišnje planira uštedjeti još 200 milijuna eura.

Naknade za stanovanje:

Doplatak za troškove grijanja, koji su dobivali primatelji naknada za stanovanje, trebao bi potpuno otpasti. Vlada smatra da je taj doplatak postao suvišan jer su se općenito smanjili troškovi grijanja. Ušteda: 100 milijuna eura godišnje.

Mirovina:

Za korisnike dodatka na naknadu za dugotrajno nezaposlene Savezna agencija za rad više neće plaćati doprinos za mirovinsko osiguranje. Time bi se godišnje moglo uštedjeti 1,8 milijardi eura. Rezultat: dugogodišnji nezaposleni kasnije će dobiti manju mirovinu. Siromaštvo starijih osoba u budućnosti bi se moglo povećati.

Posredovanje pri zapošljavanju:

Smanjenje izdataka od 1,5 milijuna eura 2013. do 3 milijuna eura 2014. za provođenje raznih mjera usmjerenih prema zbrinjavanju nezaposlenih. To znači da će nezaposleni morati dulje čekati radno mjesto. Vlada to, pak, tumači drukčije: novac se može uštedjeti tako da Savezna agencija pokaže bolju učinkovitost u provođenju svojih mjera.

Socijala:

Uštede u socijalnom i području rada za 2011. prema kalkulacijama vlade trebale bi biti oko tri milijarde eura, a efekt paketa mjera do 2014. trebao bi se očitovati u godišnjem rastu ušteda od 11 milijardi eura.

Povećanje poreza:

Povećanjem poreza za gospodarstvo u proračun bi se već 2011. trebalo sliti pet milijuna eura više. Za 2014. ta bi se brojka trebala povećati na gotovo 8 milijardi eura. Izravni i neizravni porezi za građane pritom, međutim, ne bi trebali rasti. Porez na dodatnu vrijednost i Porez na dohodak ostaju nepromijenjeni.

Ekoporez:

Kancelarka Angela Merkel naglasila je da dodatni porezi za poduzetnike trebaju biti poticaj za njihovo ekološko ponašanje. Tako se aviokompanijama nameće dodatno davanje, koje će poskupjeti letove. Vjerojatno je da će zrakoplovne tvrtke, od kojih bi se u novom režimu godišnje trebalo namaknuti oko milijardu eura, nova davanja pokriti povećanjem cijene letova.

Brisanjem dosadašnjih izuzetaka iz područja energetike, koji nisu morali plaćati ekoporez, uštedjet će se dodatnih 1,5 milijardi eura godišnje.

Atomski porez:

Oporezivanjem struje iz nuklearnih elektrana ubuduće će se godišnje namaknuti 2,3 milijarde eura. To je cijena koja se prvenstveno odnosi na četiri proizvođača Eon, RWE, Vattenfall i EnBW, i koju će morati platiti za planirano produljenje rada svojih elektrana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 21:25