Prema najnovijim, privremenim nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke, hrvatske su banke u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja nešto veću od 2,14 milijardi kuna, što je čak 405,3 milijuna ili gotovo 16 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Glavnog krivca za pad dobiti hrvatskog bankarskog sektora, tvrde ekonomisti, treba tražiti u lošem stanju gospodarstva, koje već tri i pol godine grca u recesiji.
Rizični krediti tvrtkama
Velik rast nezaposlenosti, znatan rast troškova života i smanjivanje plaća onih sretnika koji još rade, u kombinaciji sa šokom koji je lani izazvalo divljanje švicarskog franka, za financijski su se sektor pokazali kao ubitačna kombinacija, čija je posljedica veliki rast teško naplativih i nenaplativih kredita. Tako je, prema podacima središnje banke, udio loših kredita u ukupnom kreditnom portfelju hrvatskih banaka krajem ožujka dosegao 12,74 posto. I dok građani, izmučeni krizom, još koliko toliko redovito nastoje podmirivati svoje kreditne obveze, kod poduzeća, posebno onih malih i srednjih, i to ide sve teže, pa je za banke upitan povrat svake pete kune koju su plasirale tvrtkama.
- Pravo je čudo da poslovni rezultati banaka nisu i gori. Kad gospodarstvo propada, onda se smanjuje i dobit banaka jer one moraju povećavati rezervacije za loše plasmane - istaknuo je Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Unatoč tome, s plusom je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci poslovala 21 od ukupno 32 banke u Hrvatskoj. Tradicionalno, listu dobitnika na bankarskoj ljestvici i u ovoj godini predvode velike banke. Najveću bruto dobit, naime, u prvoj je polovici 2012. ostvarila Zagrebačka banka, a za njom slijede PBZ, Erste, Raiffeisen i Hypo banka, te Splitska banka i HPB. No, iako je dobit tih banaka prije oporezivanja i dalje velika, sve one, osim Erstea i HPB-a, koje u odnosu na prvu polovicu prošle godine imaju blagi rast dobiti, bilježe slabije poslovne rezultate.
Lista gubitnika
S druge strane, listu gubitnika od 11 banaka u prvoj polovici ove godine predvodi Centar banka, koja je krajem lipnja iskazala minus nešto veći od 42,4 milijuna kuna. No, u Centar banci objašnjavaju kako je to zapravo posljedica povećanja rezervacija i planiranih ispravaka vrijednosti tijekom dokapitalizacije za gotovo 70 milijuna kuna. Pa ipak, hrvatski bankarski sektor ostaje stabilan: u prilog tome dovoljno govori i podatak da je njegova prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala povećana sa 18,94 posto, koliko je iznosila sredinom prošle godine, na 20,17 posto.