Nakon što je bitcoin ludnica već protutnjala svijetom pa i Hrvatskom, te se svi pitaju hoće li i koliko snažno taj investicijski balon prsnuti, danas se oko virtualnih ili kriptovaluta, a posebno inicijalnih ponuda povezanih s kriptovalutama (Initial Coin Offer ili Initial Token Offer, ICO), u podužem priopćenju oglasio hrvatski regulator tržišta kapitala.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) naglašava kako kriptovalute i ICO trenutno nisu posebno regulirani unutar domaćeg zakonodavstva, a ne postoji niti poseban propis na razini Europske unije koji bi ih izričito regulirao, o čemu je Jutarnji već pisao kada je u listopadu svoj ICO lansirala prva domaća tvrtka, Digital Assets Power Play, prikupivši kapital u vrijednosti od čak 2,6 milijuna dolara.
Hanfa je tada bila prilično suzdržana, a sada upozorava kako se trgovanje kriptovalutama i ICO „često u medijima spominju kao atraktivne aktivnosti kojima se lako i na jednostavan način može zaraditi ili doći do sredstava za financiranje određenih projekata“, ali je često riječ o „visokorizičnim i nereguliranim aktivnostima pa potencijalni ulagatelji moraju biti posebno svjesni mogućnosti gubitka svih uloženih sredstava i mogućeg nedostatka pravne zaštite“.
Naglašavaju kako se trenutačno na razini Europske unije vode rasprave o tome kako postupati u vezi s temom kriptovaluta, pri čemu se u obzir uzimaju propisi koji reguliraju financijsko tržište (MiFID, AIFMD, Prospectus i sl.), zaštitu potrošača, platni promet, sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma...
Popisali su razna upozorenja koja su u zadnje vrijeme objavila strana regulatorna tijela, pozvali ulagače u kriptovalute na oprez jer ne postoje posebni regulatorni mehanizmi zaštite te napravili i mali pojmovnik koji prenosimo u cijelosti.
Što je ICO?
ICO je nova metoda prikupljanja sredstava u javnosti, uz upotrebu takozvanih coina odnosno tokena. Svaki ICO može se razlikovati u odnosu na njegovu strukturu i prava koja kupac stječe kupnjom tokena, što znači da prava povezana s kupnjom određenih tokena nisu standardizirana. U većini slučajeva proizvodi u okviru ICO-a kupuju se za određenu kriptovalutu (npr. bitcoin, eter). Tokeni se stvaraju i distribuiraju pomoću takozvane Distributed Ledger Technology (DLT) kao širokopojasne tehnologije primjenjive u raznim područjima, primjerice u vođenju raznih elektroničkih baza podataka u industriji, uslužnim djelatnostima, financijskom sektoru, državnoj upravi itd., gdje nema centralnog administratora ili pohrane podataka, dok se sekundarno trgovanje tokenima u pravilu organizira na posebnim trgovinskim platformama namijenjenima kupovini, prodaji ili razmjeni kriptovaluta.
Koji su rizici povezani s kriptovalutama i ICO?
- Uglavnom neregulirano područje, uslijed čega je češća mogućnost prijevara i drugih nepravilnosti.
- Manjak pouzdanih i relevantnih informacija.
- Visok rizik od gubitka dijela ili svih uloženih sredstava
- Izrazita volatilnost vrijednosti ulaganja i nemogućnost svakodobnog „izlaska“ iz ulaganja
- Rizici vezani uz informatičku tehnologiju koja se koristi za izradu i distribuciju tokena (primjerice, hakerski napadi, nemogućnost pristupa tokenima, gubitak ključa za pristup tzv. digitalnom novčaniku).