Vladina predložena porezna reforma jak je poticaj bankama da otpišu milijarde kuna loših kredita (NPL), a zadnji podaci HNB-a govore kako se radi o 39 milijardi kuna od kojih se dvije trećine odnosi na poduzeća, a jedna trećina na građane.
Od 31. prosinca 2015. do 30. lipnja ove godine vrijednost loših kredita pala je za šest milijardi kuna koje su banke prodale ili otpisale, pa je u portfelju banaka ostalo 26 milijardi kuna loših kredita poduzeća i 12,7 milijardi kuna neotplaćenog duga građana.
Europska pravila govore kako je kredit loš ako dužnik više od 90 dana nije platio ugovorene rate, a pravila HNB-a o rezervacijama za loše kredite su rigorozona.
„Kad su u pitanju kriteriji po kojima će banke otpisivati dugove, to će biti stvar njihova dogovora s dužnicima (poduzećima i građanima) i poslovne odluke, ali će dio toga vjerojatno biti definiran i podzakonskim aktima i pravilima HNB-a, jer banke mogu na taj način otpisati samo potraživanja za koja imaju rezervacije u HNB-u. Banke su rezervacijama prosječno pokrile 54 posto NPL-ova, oko 21 milijardu kuna, s tim da je pokrivenost kredita koji se ne otplaćuju dulje od dvije godine potpuna“, piše Slobodna Dalmacija.
Otpisi koji će se dogovoriti u okviru ove mjere, koja je jednokratna i vrijedi samo za banke i njihova potraživanja nastala do kraja 2015., konačni za vjerovnika i za dužnike, što znači da banke ne mogu prodati taj dug trećim osobama, piše Slobodna.
„Banke, naravno, sugeriraju da ova mjera ne bude jednokratna, nego da vrijedi i za potraživanja nakon 2015., ali ta im se želja gotovo sigurno neće ostvariti“, zaključuje autor Frenki Laušić.