Kako su s tržišta nestale Agrokorove mjenice, ne samo da je značajno sužen prostor za poslovanje factoring društava, nego im je to donijelo i gubitke. Tako su tvrtke koje se bave faktoringom, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, 2017. završile s gubitkom od 900 milijuna kuna, dok su godinu prije poslovale s dobiti od 168,5 milijuna. U dvije prethodne godine dobit im je premašivala i 200 milijuna kuna.
U Erste banci, koja stoji iza najvećega faktoring društva na tržištu, Erste Factoringa, pojašnjavaju da je na lanjsko poslovanje i rezultat tržišta u najvećoj mjeri utjecala situacija u kojoj se našao Agrokor. To je rezultiralo značajnim povećanjem izdvajanja za rezervacije.
- Prošla je godina bila obilježena i intenzivnim razgovorima s dobavljačima koncerna, s ciljem pronalaženja optimalnog rješenja za reguliranje njihovih regresnih obveza, ali i omogućavanja nastavka njihova održivog poslovanja - kažu u banci. Pritom ističu da je “konstruktivan i odgovoran pristup Erste Factoringa rezultirao izrazito visokim postotkom uspješnosti takvih razgovora, u interesu svih”.
Teškoće s rokovima
Hrvatsko tržište otkupa nedospjelih potraživanja cvjetalo je od 2010. do 2016. godine, uglavnom u vrijeme kada je Agrokor imao teškoća s plaćanjem u propisnim rokovima. Dobavljači Konzuma u pravilu su prihvaćali rokove dulje od 60 dana, a zauzvrat su dobivali mjenice kao jamstvo naplate. Međutim, nakon što je u Agrokor uvedena izvanredna Uprava, banke i faktoring kuće sjele su na račune dobavljača pozivajući se na regresno pravo. Tako je oko 3,1 milijardu kuna obveza palo na leđa dobavljača. U pregovorima s bankama i faktoring kućama dobavljači su uglavnom uspjeli dogovoriti model otplate kroz višegodišnju otplatu, novi kredit ili neki drugi način.
Svoj vrhunac je tržište faktoringa doseglo 2014. kada je vrijednost transakcija iznosila gotovo 20 milijardi kuna, a procjene su govorile da oko 70 posto toga otpada na Agrokor i s njim povezana društva. Istodobno je aktiva faktoring društava te godine dosegnula 7,9 milijardi kuna. No, otad traje silazni trend pa je aktiva lani pala na 2,6 milijardi kuna.
U kolovozu 2014. donesen je Zakon o faktoringu koji je tvrtkama iz tog biznisa postavio veće kapitalne i organizacijske zahtjeve. Na početku društva su dobila 12 mjeseci za prilagodbu, ali kako im to nije bilo dovoljno, uslijedila su još dva produžetka do kraja 2016., uz objašnjenje da bi njihov nestanak s tržišta produbio problem likvidnosti i neredovitog plaćanja poduzetnika, a posljedično doveo i do zatvaranja radnih mjesta.
Od stupanja zakona na snagu, tvrde u Hanfi, s njim se uskladilo 10 društava. Pritom je jedno od njih, Prvi faktor iz Zagreba, nakon usklađenja donijelo odluku o otvaranju postupka likvidacije. Potom su ukidanje licence zatražila još tri društva - Fortis Factoring, Infinitum Factoring i Invictus ulaganja - a Hanfa im je udovoljila. Trenutačno na tržištu aktivno posluje šest društava: Adriatic Zagreb Factoring, Centar Faktor, Erste Factoring, Plus A-factor, Raiffeisen Factoring i Uxor grupa.
Konsolidacija
Na pitanje kako vide stanje i budućnost te industrije, u Hanfi ističu da su faktoring društva trenutačno u fazi konsolidacije i promjene poslovnog modela. - Može se očekivati nastavak trenda smanjenja broja faktoring društava - kažu u toj instituciji.
Iako je situacija s koncernom Agrokor utjecala na određeno smanjenje potražnje za faktoringom kod velikih klijenata, u Erste Factoringu ističu da je istodobno primijećen rast potražnje za tom uslugom od klijenata iz segmenta malih i srednjih poduzeća. To je rezultirao i povećanjem prometa. Upravo im je pozicioniranje segmenta malih i srednjih poduzeća kao dominantnog, ističu u Erste Factoringu, lani bio osnovni strateški cilj, a to će ostati i sljedećih godina. U osvajanje tih klijenata namjeravaju uložiti dodatni angažman.