Kineska poslovica kaže: “Nabolje vrijeme za posaditi drvo je bilo prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme je danas”. Drevni Kinezi nisu mogli pretpostaviti da će njihova mudrost biti vodilja koja će potaknuti brojne ljude da uzmu stvari u svoje ruke i počnu raditi na vlastitom financijskom obrazovanju te brinuti se za svoju financijsku budućnost.
Brojni građani našli su se u problemu prezaduženosti, blokirani su im računi, nemaju fond štednje za crne dane i ne uspijevaju spojiti kraj s krajem. Najbolje vrijeme da se učini nešto za njih je već prošlo. Međutim, drugo najbolje vrijeme za promjene i izlazak iz financijske isključenosti i prezaduženosti je danas. Važno je biti spreman promijeniti financijske navike i početi raditi na izgradnji ispravnih stavova prema novcu i potrošnji.
Zaštita od rizika
Financijska pismenost predstavlja nužna financijska znanja i vještine koje su potrebne pojedincu kako bi uspješno ostvarivao financijske ciljeve, kontrolirao potrošnju, gradio financijsko blagostanje i sigurnu financijsku budućnost za sebe i obitelj te se zaštitio od rizika.
Rezultati većine relevantnih istraživanja upućuju na nisku razinu financijskog znanja i financijske pismenosti građana, čak i u visoko razvijenim zemljama svijeta. Nalazi studije o razini financijske pismenosti koju je proveo Standard & Poor’s u 140 zemalja svijeta pokazali su kako je samo 33% ljudi u svijetu financijski pismeno.
Prema istom istraživanju, razina financijske pismenosti građana u Hrvatskoj iznosila je 44%. Japelli je 2010. proveo istraživanje o stupnju ekonomske pismenosti u 55 zemalja svijeta. Prema rezultatima njegova istraživanja, Hrvatska je zauzela nisko 50. mjesto. Lošije rezultate ostvarili su jedino Meksiko, Peru, Venezuela i Južna Afrika. Istraživanje iz 2015., koje su proveli HNB i Hanfa, upućuju na nešto povoljniju situaciju; na skali financijske pismenosti od 1 do 5 građani Hrvatske ostvarili su 2,8, što se može interpretirati kao prosječna razina financijske pismenosti. Najveće svjetsko obrazovno istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina, PISA 2015, također je ukazalo na nedostatnu razinu financijske pismenosti mladih u Hrvatskoj.
Financijska pismenost obrazuje potrošače i korisnike financijskih proizvoda i usluga o načinu na koji se trebaju ponašati kako bi izbjegli nepotrebne rizike.
Bolje odluke
Nadalje, financijska pismenost pretpostavlja stvaranje svijesti kod potrošača o pogodnostima, ali i rizicima koji mogu proizaći iz korištenja određenih financijskih proizvoda i usluga. Financijska pismenost također poboljšava sposobnost pojedinca da uspješno rješava financijske probleme i pomaže mu da eliminira posljedice loših financijskih odluka. Financijska pismenost pospješuje donošenje informiranih i sigurnih odluka o raspolaganju vlastitim novčanim sredstvima te predstavlja ključ komunikacije i razumijevanja kompleksnosti financijskog tržišta. Riječ je o posebnoj kombinaciji financijskih znanja i vještina koje pojedincu nisu dane rođenjem, nego ih razvija, uči i usavršava kroz život.
Zašto je važno financijsko obrazovanje
Dijana Bojčeta Markoja, direktorica UMFO-a
Dijana Bojčeta Mrakoja
Nakon prvog zaposlenja početi štedjeti za mirovinu
Važan aspekt financijske pismenosti je mirovinska financijska pismenost.
Danas je životni vijek dulji, a demografske promjene u svim europskim zemljama radikalno mijenjaju stare paradigme. Zato je važno na vrijeme početi planirati kvalitetan život u trećoj životnoj dobi.
Istraživanje koje je naša udruga (UMFO) provela u suradnji s agencijom IPSOS pokazuje da građani u mlađim i srednjim godinama nisu skloni planirati životne uvjete u danima umirovljenja, a dvije trećine ili 69% njih smatra da ne posvećuju dovoljno brige životu u mirovini. Unatoč tome, zanimljivo je da njih također dvije trećine misli da bi trebalo početi štedjeti za mirovinu odmah ili što prije nakon prvog zaposlenja.
Za dobrobit pojedinca i društva u cjelini važno je kontinuirano raditi na financijskoj pismenosti, a iskustva razvijenih zemalja, poput Finske, potvrđuju da se najbolji efekt postiže ako se s financijskom edukacijom počne u najranijoj dobi.
Zoran Anušić, Svjetska banka
Ispravne financijske odluke znače manje prezaduženih
Kao i drugi oblici pismenosti, financijska pismenost pomaže u najvažnijim fazama života. Financijski pismenija osoba spremnije dočekuje u tom smislu izazovne trenutke - kao što su školovanje, zasnivanje obitelji, kupnja automobila i stana, bolest, smrt u obitelji i konačno starost - od osobe koja ne razmišlja o tome.
Veća financijska pismenost društva od koristi je i korisnicima i pružateljima financijskih usluga. Smanjeni rizik donošenja krive financijske odluke znači manje prezaduženih, blokiranih i ovršenih, a s druge strane manje nenaplaćenih financijskih usluga i nižu cijenu. Programi financijskog opismenjavanja već od malih nogu daju dugoročno pozitivne rezultate, kao što je svijest da već od ranih godina zaposlenja treba početi štedjeti za daleke životne događaje kao što je mirovina.
Programi također trebaju biti dostupni i korišteni u trenucima kad se javi potreba za nekom od financijskih usluga. Podrška programima financijskog opismenjavanja, u čemu Svjetska banka aktivno sudjeluje u mnogim zemljama svijeta, treba biti praćena jačanjem zaštite potrošača financijskih usluga.
Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
Damir Grbavac, RMF
Financijska pismenost pomaže ostvariti životne ciljeve
Stjecanje osnovnih znanja o osobnim financijama, kako najkraće definiramo financijsku pismenost, možemo po važnosti usporediti s poznavanjem prometnih pravila. Financijska pismenost će nam omogućiti da dođemo od točke A do točke B u prostoru i vremenu efikasno, sigurno i u skladu sa svojim životnim ciljevima.
Važna i najdugoročnija komponenta osobnih financija je kreiranje pretpostavki za ostvarivanje sigurnih primanja u starosti - mirovinskih primanja.
Upravo zato je kod nas ustrojen mirovinski sustav u kojem važnu ulogu imaju mirovinski fondovi, obvezni i dobrovoljni. Akumulirana sredstva u njima, danas u vrijednosti koja odgovara 25% godišnjeg društvenog bruto proizvoda, čine nas liderima u srednjoj Europi.
Što treba naučiti o mirovinskim fondovima?
Prvo, da nakon prvog zaposlenja treba aktivno i pažljivo odabrati kategoriju obveznog mirovinskog fonda i društvo za upravljanje mirovinskim fondovima. Drugo, da svaka isplata plaće ili drugog dohotka na crno, bez uplate poreza i doprinosa, smanjuje buduću mirovinu. Treće, da je uz izdvajanje dijela bruto plaće u obvezni mirovinski fond potrebno i uputno dodatno štedjeti za mirovinu, najbolje kombinacijom nekoliko različitih oblika dugoročne štednje. Četvrto, da je najprimjereniji oblik dodatne štednje za mirovinu uplata u dobrovoljni mirovinski fond.