To što u europski proračun vraćamo više od 200 milijuna kuna - toliki je otprilike iznos neiskorištenih potpora za vinare koje su Hrvatskoj bile dostupne od 2014. do kraja 2016. godine - teško je opisati drukčije osim fijaskom, ali malo tko se oko toga, čini se, jako uzrujava.
U Ministarstvu poljoprivrede na činjenicu da je u tri godine povučeno tek oko 47 milijuna kuna, manje od 20 posto dostupnog iznosa potpora, kažu: "Da je moglo bolje, moglo je", a prema njihovim najavama, preostali novac koji je na raspolaganju za vinare do 2018. godine trebao bi ipak biti iskorišten.
Radi se o tzv. vinskoj omotnici koja pokriva razdoblje 2014.-2018., u kojoj je za svaku godinu predviđen određeni iznos potpora. Za iduće dvije godine preostalo još nešto više od 160 milijuna kuna (21,66 milijuna eura).
Kakva je, dakle, sudbina tog, preostalog novca?
U Ministarstvu poljoprivrede odgovaraju kako su za to razdoblje „sredstva gotovo u potpunosti dodijeljena (rezervirana) u mjerama Investicije i Restrukturiranje“. To znači da su projekti poduzetnicima uglavnom već odobreni i da novac ne bi smio propasti, nego biti uložen u vinarije, marketing i obnovu vinograda.
Prema podacima koje su nam poslali, 'rezervirano' je 16,47 milijuna eura za projekte iz mjere 'Investicije u vinarije i marketing vina', te 3,46 milijuna eura za projekte iz mjere nazvane 'Restrukturiranje i konverzija vinograda'.
Novi natječaji će tako u iduće dvije godine biti raspisivani samo za treću mjeru, projekte promidžbe na trećim tržištima, za što je ukupno predviđeno još 1,734 milijuna eura.
A zašto je od 2014. do danas povučeno iz 'vinske omotnice' tek oko 47 milijuna kuna? Bilo je natječaja, ali… rijetki su ih iskoristili.
Vinari su tijekom ove tri godine nabrojali niz problema, među kojima i previsok prag minimalnog iznosa potpore za manje zahvate u restrukturiranju vinograda, teško ishodovanje bankovne garancije za isplatu potpore u obliku predujma, potom to što je isplata bila moguća samo po završetku cijelog projekta…
Očito je i informiranost bila loša. U prilogu koji je nedavno objavio HRT, navodi se, primjerice, kako je malo novca povučeno za obnovu vinograda i zbog dezinformacije o zabrani sadnje vinograda nakon ulaska u Uniju. Navodno su zbog toga mnogi od te mjere odustali.
Doduše, u Ministarstvu poljoprivrede tvrde kako nije točno da poduzetnici nisu znali za mogućnost ulaganja u vinograde jer su svi natječaji i pravilnici bili pisani u dogovoru s predstavnicima tog sektora… ali očito su to dogovarali i pripremali loše. Prilika za ulaganja je tako velikim dijelom propuštena, a kako se čini, odgovarati za to vjerojatno neće nitko.
Ukupno je, kako je vidljivo iz tablice na stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoj, dosad bilo objavljeno šest natječaja za investicije u vinarije i marketing, a odobreno je 137 projekata u ukupnom iznosu investicije od 261,8 milijuna kuna, od čega je 93 milijuna kuna iznos potpora, a isplaćeno je tek 25,9 milijuna kuna. Vinarija Galić je tu, primjerice, ostvarila pravo na najveće iznose potpora, od 7,9 i 10 milijuna kuna, s dva projekta – obnove vinarije i izgradnje podruma.
Za vinograde je bilo također šest natječaja, odobreno je 29 projekata s ukupnim iznosom ulaganja od 106,6 milijuna kuna, od čega je 39,6 milijuna kuna iznos potpora, a isplaćeno je 17 milijuna kuna. Najveću pojedinačnu potporu tu ostvaruje Kutjevo u iznosu oko 5,3 milijuna kuna.
Za promidžbu na trećim tržištima je pak bilo samo tri natječaja, prošla su 35 projekta u iznosu 13,6 milijuna kuna, od čega je iznos EU potpore 6,8 milijuna kuna, a isplaćeno je 3,4 milijuna kuna.