RASPRAVE & RJEŠENJA

Globalni rast na krilima optimizma

AUTOR:
    • Marijana Ivanov

  • OBJAVLJENO:
  • 27.12.2017. u 10:38

  • Jason Lee / REUTERS

    Istraživanje PwC-a pokazuje da do 2050. godine među prvih osam najvećih svjetskih ekonomija neće biti nijedna europska država

    Prema procjenama MMF-a, svjetsko gospodarstvo zaključit će 2017. uz rast realnog BDP-a za 3,6%, a u sljedeće dvije godine očekuje se nastavak ekspanzije po stopama 3,7% i 3,8%. Rastući optimizam potvrđuju i globalni indeksi menadžera nabave u industriji, indeksi povjerenja potrošača, kao i pozitivne stope rasta BDP-a u izvoznicama sirovina, poput Rusije, Argentine i Brazila, koje su u 2016. bile u recesiji.

     

    Svjetska trgovina bilježi veći rast nego prijašnjih godina - s dostignutim udjelom 30% u svjetskom BDP-u, što je 2 postotna boda više nego u pretkriznoj 2007. U drugi plan tako dolaze pesimistični komentari o nedovoljnom rastu investicija i neriješenom problemu siromaštva kao faktoru dugoročno slabih potencijala globalnog rasta, a okruženje niskih (pa i realno negativnih) kamatnih stopa jača povjerenje u održivost trenda rasta svjetskih dioničkih indeksa - iako su puknuća financijskih mjehura najveća prijetnja budućem rastu, čak i veća od učinaka zaoštravanja monetarne politike u SAD-u prema više puta viđenom scenariju priprema za budući val recesije.


    Kako god, inflacija i recesija zasad se ne čine izglednima, a u proteklom su desetljeću središnje banke SAD-a, europodručja, Japana i drugih razvijenih ekonomija ionako stvorile obilje likvidnosti koja dulje vrijeme može podupirati globalno prelijevanje novca, ali s različitim učincima na ekspanziju razvijenih u odnosu na manje razvijene ekonomije. Visoke stope rasta BDP-a mahom se ostvaruju u zemljama s niskim dohotkom i niskim troškovima rada, za koje se u 2018. očekuje rast od 5,2% u usporedbi s projekcijama rasta od 2,3% i 2,1% za SAD i Europsku uniju, odnosno samo 2% za sve razvijene ekonomije.


    Na globalnoj razini najveće stope rasta bilježe ekonomije istočne i južne Azije - uključujući Kinu, Indiju, Bangladeš i Vijetnam - za koje se u 2017. i 2018. očekuje rast više od 6%, a sve regije tržišta u nastajanju i ekonomija u razvoju (EMDE) u prosjeku bilježe rast od 4,6%, s očekivanjem ubrzanja na 4,9% u 2018. Iako nove članice EU popravljaju prosjek i ekonomska očekivanja za Uniju u cjelini, ekspanzija azijskih EMDE zemalja postupno mijenja svjetsku ekonomsku kartu na kojoj prema istraživanu PwC-a do 2050. u prvih 8 najvećih svjetskih ekonomija neće ulaziti niti jedna europska država. Najveće svjetske ekonomije bit će Kina, Indija, Brazil, Rusija, Indonezija, Meksiko i Turska, tzv. EM7.


    Razlozi slabijeg rasta razvijenih ekonomija svakako su povezani i uz demografske trendove. Iako se čak 41,8% svjetskog BDP-a i 64,4% svjetskog izvoza robe i usluga ostvaruje u razvijenim zemljama (što uključuje 39 zemalja prema klasifikaciji MMF-a), u njima živi samo 14,5% svjetskog stanovništva. S druge strane u EMDE zemljama živi 85,5% svjetske populacije. One čine 58,2% svjetskog BDP-a, ali zbog orijentacije na izvoz robe s nižom dodanom vrijednošću bilježe samo 35,6% svjetskog izvoza robe i usluga.


    Primjerice, Kina čini 19% svjetske populacije i 17,7% svjetskog BDP-a, a u svjetskom izvozu robe i usluga sudjeluje s udjelom od samo 10,7% - što je znatno manje od udjela europodručja koje čini 26,5% svjetskog izvoza roba i usluga te bilježi udio od 41,2% u ukupnom izvozu svih razvijenih ekonomija. Očekivano priključenje Hrvatske europodručju stoga treba promatrati kroz prilike koje ono donosi za daljnje jačanje hrvatskog izvoza - kako za potrebe tržišta europodručja, tako još više uključivanjem u europske lance proizvodnje i izvoza na tržišta izvan Unije.


    Unatoč relativno niskim stopama rasta u EU i SAD-u te dugotrajnoj stagnaciji u Japanu, razvijene ekonomije i dalje su predvodnice rasta izvoza i svjetske trgovine - s najvećim doprinosom prelijevanju pozitivnih šokova u globalnoj ekonomiji, u čemu se posebno ističe njihova ključna uloga u izvorima međunarodnog financiranja. Na navedeno ukazuje i istraživanje Svjetske banke prema kojem rast za 1 postotnog poena u ekonomijama G7 (Francuske, Italije, Japana, Kanade, Njemačke, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva) povećava svjetski BDP za 0,9 postotnih poena i kumulativno čak za 2 postotna poena po proteku jedne godine. S druge strane, rast BDP-a u EM7 za 1 postotni poen pridonosi globalnom rastu samo za 0,2 postotna poena te kumulativno za 0,6 postotnih poena nakon godinu dana. Pri tome su ipak veći učinci prelijevanja pozitivnih šokova iz EM7 zemalja u ekonomije drugih EMDE regija (0,8 postotnih poena nakon godinu dana), gdje se posebno izdvaja prelijevanje učinaka rasta kineskoga gospodarstva - ali s kojim Hrvatska bilježi samo skromnu vanjskotrgovinsku suradnju i još skromnije investicijsko povezivanje.

    Izdvajamo