Ministrica gospodarstva Martina Dalić najavila je da će se u Vladinoj proceduri za koji tjedan naći novi Zakon o javnoj nabavi, u kojem će kriterij u procesima javne nabave biti onaj ekonomski najpovoljnije ponude.
Time bi se Hrvatska i u segmentu javnih nabava trebala uskladiti s europskim direktivama. K tome, očekuje se da će se kroz tako koncipirane procese javne nabave uštedjeti velik novac, a da će sama isporuka roba i usluga za državni sektor biti brža, bolja i učinkovitija. Uostalom, i sam je donedavni premijer Tihomir Orešković ovih dana ustvrdio da se kroz javne nabave može uštedjeti oko dvije milijarde kuna.
Osim usklađivanja s propisima Unije, kriterij ekonomski najpovoljnije ponude u javnim nabavama nešto je na čemu inzistiraju i poslodavci.
- Novi Zakon o javnoj nabavi, s kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude, treba donijeti hitno. Da smo dosad imali takav zakon, ne bi se događalo da se milijunski poslovi dodjeljuju tvrtkama bez ijednog zaposlenog ili da velike građevinske poslove dobivaju tvrtke bez ikakve reputacije i iskustva. Nije rijetkost ni da se poslovi dodjeljuju tvrtkama koje iskažu najnižu cijenu, a nakon što dobiju posao, cijena u aneksima naraste - žale se u HUP-u.
Čelnike HUP-a zanimalo je i na čemu se spotaknuo prijedlog zakona, usvojen još u lipnju i poslan u saborsku proceduru. No, kako su uslijedili raspuštanje Sabora i izbori, zakon je “zapeo” . Nova Vlada odlučila se, pak, za njegovu doradu.
- U Ministarstvu se u ovom trenutku rade dodatna kontrola, analiza i provjera Zakona, s ciljem da se sam proces javne nabave učini efikasnijim i da se možda smanje neki troškovi za gospodarstvo, a da se očuva integritet javne nabave i transparentnost - kratko je istaknula Dalić.
I Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, kaže kako je transparentnost procesa jedan od ključeva uspješne javne nabave. Javna nabava velik je kolač: prema podacima iz Vladinih krugova, vrijednost javne nabave lani je bila 40,58 milijardi kuna, što čini 12,14% BDP-a ili 38% središnjeg državnog proračuna.
U Hrvatskoj je, inače, lani u procesu javne nabave sklopljeno ukupno 15.485 ugovora. No, u najvećem broju slučajeva, jedini kriterij dodjele posla bio je onaj najniže cijene, dok se ekonomski najpovoljnija ponuda kao kriterij koristila u samo 369 slučajeva ili njih 2,4 posto.
- Ekonomski najpovoljnija ponuda je zbroj raznih kriterija odabira neke ponude. Ona kao potkriterij uključuje i cijenu, ali i druge potkriterije, poput operativnih troškova, troška održavanja i rokova isporuka. Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude dosad se u Hrvatskoj vrlo malo koristio, a i u žalbenim su postupcima takvi natječaji često bili poništavani. Jednostavno, taj je kriterij kod nas zakonski bio jako slabo reguliran, a nedostajali su i podzakonski akti te edukacija korisnika, kao i standardna dokumentacija - objašnjava Goran Matešić, predsjednik Državne komisije za kontrolu javne nabave (DKOM).
Za provedbu novog kriterija trebat će donijeti, ističe, niz podzakonskih akata, standardizirati dokumentaciju...
- Smatram da kriterij ekonomski najpovoljnije ponude neće donijeti jeftiniju javnu nabavu. Naprotiv, mogla bi biti i skuplja jer se pri odabiru nećemo rukovoditi samo najnižom cijenom. Uz to, tvrtke će, zbog složenosti procedura, morati angažirati i konzultante - upozorava Matešić te dodaje da nisu svi u EU napustili kriterij najniže cijene.
Ipak, istraživanje o javnoj nabavi, koje je provela tvrtka Projekt jednako razvoj (PJR), a financirao HAMAG-BICRO, pokazuje da su hrvatske tvrtke u načelu spremne za primjenu novih pravila igre. No, postoji i prostor za poboljšanje, posebno u edukaciji, kao i u primjeni “zelene” nabave, te one inovativne, održive i socijalne.
- U novom razdoblju naručitelje se dodatno potiče da veće značenje pridaju kriterijima kvalitete, zaštiti okoliša, ili inovacijama, a da pritom i dalje u obzir uzimaju i cijenu i troškove životnog ciklusa predmeta nabave - zaključuje Ana Fresl, direktorica tvrtke PJR.