Hrvatska se kućanstva razdužuju i kreditna aktivnost pada. Oni koji ipak dižu kredite to čine u kunama, pokazuje nova analiza Vladimira Arčabića, člana MacroHub-ovog istraživačkog tima i docenta na katedri za makroekonomiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Prema riječima Arčabića razlog zbog kojeg se ljudi sve manje zadužuju jest recesija koja je u Hrvatskoj netipično dugo trajala i sada rezultira trendom razduživanja, odnosno manje se ljudi zadužuje, a više ih otplaćuje postojeće kredite.
Također, primjetan je oštar pad kredita s valutnom klauzulom i deviznih kredita, tvrdi Arčabić, jer kućanstva koja ipak ulaze u kredite to sada čine u kunama.
„Kućanstva su se ranije dominantno zaduživala s valutnom klauzulom, jer su takvi krediti bili povoljniji”, ističe i dodaje kako su sredinom 2011. godine takvi krediti dosegli vrhunac, ali rast tečaja švicarskog franka pokazao je svu opasnost zaduživanja u stranoj valuti. Budući da su plaće Hrvata u kunama, a krediti se vraćaju u nekoj drugoj valuti (CHF ili euro) dođe li do nepovoljne promjene tečaja, kućanstva trpe posljedice.
„Situacija sa švicarskim frankom je povećala oprez kućanstava prema svim kreditima s valutnom klauzulom”, zaključuje Arčabić i dodaje da je kunski kredit postao atraktivniji jer nije izložen tečajnom riziku, a početak je 2018. godine donio i izjednačenje kredita s valutnom klauzulom i onoga bez što do sada nije viđeno u Hrvatskoj.
Što se tiče depozita, hrvatski štediše nisu promijenili svoje navike štednje u stranoj valuti. Devizna je štednja do 5 puta veća od kunske štednje, stoji u analizi. Međutim, kako su kamatne stope na štednju u kontinuiranom padu, kućanstva su prisiljena potražiti ona ulaganja koja donose veće prinose. Tako je primjetan trend ubrzanog rasta imovine investicijskih fondova u 2016. godini koji se podudara s padom kamatnih stopa na štednju. Također, ističe Arčabić, kako bi izbjegli nepovoljne kamatne stope, devizni štediše svoja ulaganja vjerojatno prebacuju i u dionice i osiguranja.
Ipak, treba imati na umu da je Hrvatska bila i ostala visoko eurizirana zemlja, naglašava Arčabić jer je devizna štednja dominantno u eurima, a i polovica svih kredita je još uvijek u eurima.