IZVJEŠĆE EBRD-a

HRVATSKA ZAOSTAJE ZA SVIMA Evo koliko bismo bolje živjeli da smo proveli reforme

    AUTOR:
    • Marina Klepo

  • OBJAVLJENO:
  • 24.11.2013. u 20:53

Dragan Matić / CROPIX

Hrvatska bi prosječan rast BDP-a od 1,3 posto u idućih 20 godina reformama ubrzala za barem 0,5 postotnih poena

Ne bude li Hrvatska provodila reforme, u idućih deset godina neće moći sustizati životni standard stanovnika zapadne Europe, a njezin će dohodak rasti slično ili sporije od onog koji stvaraju razvijene ekonomije. Tako smatra Europska banka za obnovu i razvitak, a sličnu sudbinu kao Hrvatskoj predviđa Sloveniji i Rusiji.

Povećanje zaposlenosti

“U idućih 20 godina samo će srednjoeuropske i baltičke zemlje dosegnuti odnosno premašiti 60 posto prosjeka dohotka po stanovniku u 15 starih članica Europske unije ”, stoji u najnovijem Tranzicijskom izvješću EBRD-a, banke koja od početka 90-ih prati razvoj postsocijalističkih zemalja. Pritom očekuje da će samo Češka i Slovačka premašiti 80 posto prosječnog BDP-a u EU15.

Zemlje koje ne uspijevaju prebroditi krizu već su osuđene na stagnaciju ili skroman ekonomski rast, naravno, mogu to promijenti ako počnu mijenjati sebe. Tako bi Hrvatska, kojoj EBRD za idućih 20 godina prognozira prosječan godišnji rast od oko 1,3 posto, mogla ubrzati stopu rasta za oko 0,5 postotnih poena, na približno dva posto. To možda izgleda skromno, napominje EBRD, ali to bi bilo dovoljno za povratak na putanju sustizanja EU.

Sustizanje EU, naravno, ne može biti jedini cilj, mnogo je važnije postići rast ekonomije koji će osigurati povećanje zaposlenosti. Da bi se to postiglo, u svakom slučaju, potrebne su reforme. EBRD već tradicionalno poziva na privatizaciju, restrukturiranje, razvoj tržišne utakmice, kao i različite strukturne reforme.

Zaglavili u tranziciji

U slučaju Hrvatske, u posljednjem izvješću posebno apostrofira reforme javne uprave i tržišta rada, te poboljšanje poslovne klime. Međutim, za zemlje koje su zastale na tranzicijskom putu pojavio se novi problem - one jednostavno nisu u stanju provoditi reforme.

- Recentna tranzicija je pokazala da slabe političke institucije i ukorijenjene interesne skupine mogu biti razlog zbog kojeg su zemlje zaglavile u tranziciji - kaže Erik Berglöf, glavni ekonomist EBRD-a. Pozivajući se na istraživanje te institucije, ističe da su izgledi za uspjeh reformi veći u “manje polariziranim društvima, ali ovise i o vodstvu zemlje, kao i o vanjskoj potpori”.

Politička volja

Kada je riječ o vanjskoj potpori, misli se ponajprije na međunarodne integracije, uključujući EU. No, očigledno je da Hrvatska ne ispunjava dva uvjeta: ima vrlo polarizirano društvo, a vodstvo nije osobito predano provođenju reformi.

Političari koji su reformski orijentirani mogu poboljšati ekonomske institucije vrlo jednostavno: donoseći antikorupcijski zakon, promjenom menadžmenta i odnosa odgovornosti u agencijama, napuštanjem zahtjeva u pogledu izdavanja dozvola, dajući veću odgovornost agencijama za tržišno natjecanje i sl., objašnjava EBRD. Pritom dodaje kako je posebno važno poslovno okruženje na lokalnoj razini jer je ono preduvjet za razvoj malih i srednjih poduzeća.

Interesne skupine

Za transparentnost lokalnih politika i otkrivanje korupcije posebu ulogu pridaje medijima, “koji mogu postati važna snaga za podršku reformskih napora u širem političkom okruženju”. Ipak, ako ne ide drukčije, jedino što prerostaje je politička reforma. Kakva bi ona trebala biti, ovisi o prirodi problema.

U slučaju da se radi o nestabilnoj koaliciji jer je Vlada sastavljena od manjih stranaka, ili su pod utjecajem interesnih grupa, EBRD rješenje vidi u “više predsjedničkog sustava ili manje proporcionalnog izbornog sustava”.

Izdvajamo