ZAGREB - U rujnu je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla 3,8 posto na godišnjoj razini, nakon oštrog pada mjesec dana prije, što je znatno bolji podatak nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u rujnu porasla 4,6 posto u odnosu na kolovoz, dok je prema kalendarski prilagođenim podacima, porasla za 3,8 posto u odnosu na rujan prošle godine.
To predstavlja nagli zaokret, s obzirom da je u kolovozu industrijska proizvodnja potonula za 4,7 posto na godišnjoj razini, najviše u posljednjih 15 mjeseci.
To je i znatno bolji podatak nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u rujnu industrijska proizvodnja pala za 1,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se od rasta za 0,7 posto do pada za 2,5 posto.
„Nakon razmjerno snažnog godišnjeg pada u kolovozu, u rujnu je industrijska proizvodnja zabilježila zamjetan rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini i time pozitivno iznenadila tržište“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Ističu i da je rast od 3,8 posto na godišnjoj razini najviša stopa rasta od ožujka 2013. godine.
Posljednjih mjeseci podaci iz industrije variraju. Nakon što je u prvih pet mjeseci ove godine proizvodnja neprekidno rasla, od lipnja podaci znatno osciliraju. U kolovozu je, primjerice, proizvodnja pala po najvećoj stopi od lanjskog svibnja, da bi u rujnu porasla po najvišoj stopi od siječnja prošle godine.
Promatrajući prema GIG-u, u rujnu je na godišnjoj razini najviše, 9,1 posto, skočila proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, a s rastom od 6,9 posto slijedila je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je, pak, 5 posto, a kapitalnih proizvoda 1,2 posto.
U rujnu je na godišnjoj razini pad zabilježen samo u proizvodnji energije, za 7,6 posto.
U prvih devet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja ojačala 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Nakon pet godina uzastopnog pada, 2014. bi mogla donijeti vrlo blago pozitivnu stopu rasta obujma industrijske proizvodnje, za 0,5 posto godišnje. Pritom će zamjetniji rast i dalje biti ograničen usporavanjem oporavka u Europskoj uniji te posljedično manjom potražnjom za hrvatskim proizvodima, ali i izostankom oporavka domaće potražnje uslijed slabosti na tržištu rada“, zaključuju analitičari RBA.