Premda u zemlji poput Hrvatske 17 posto BDP-a čini siva ekonomija, unatoč službenim statistikama teško je definirati kojim bi to prihodima raspolagala prosječna obitelj.
Novinari Slobodne Dalmacije pokušali su izračunati koliko su takvi od uspostave nove Vlade do sada dobili po džepu i koliko će ih tek zasjeći Linićeve škare.
Uzmimo da naš “virtualni” bračni par Horvat živi u Splitu u vlastitom stanu od 70 kvadrata, imaju dvoje malodobne djece, rade u privatnim tvrtkama i svaki od njih je do ožujka 2012., a kada se gospodarstvo počelo vrtoglavo rušiti, primao neto plaću od 5500 kuna ili ukupno 11.000 kuna mjesečno.
Paprena struja, usluge...
Kako statistike kažu da je u ovoj godini zbog smanjene gospodarske aktivnosti neto plaća u privatnom sektoru u prosjeku pala za pet posto, Horvati su mjesečno izgubili 550 kuna. Ako računamo da su im plaće smanjene od 1. ožujka ove godine, do kraja 2012., izgubit će 4950 kuna, piše Slobodna Dalmacija.
Uglavnom, sa splitskim prirezom, Horvatovi su prema novim poreznim pravilima izgubili oko trideset kuna svatko ili 540 kuna do kraja godine, što sa smanjenjem plaća koje ih je zadesilo iznosi 5490 kuna ili jedan prosječan hrvatski osobni dohodak.
Dalje, u proljeće je Vlada Zorana Milanovića odlučila udovoljiti HEP-u kad je u pitanju poskupljenje struje u iznosu od 20 posto. Horvatovi su, rekli smo, srednja obitelj čiji su i životni troškovi takvi, a kako žive u Splitu griju se i kuhaju na struju koja im je jedini energent koji koriste u kućanstvu.
- Ukupnu potrošnju električne energije, u razdoblju od godinu dana, platit će po novim cijenama (od svibnja 2012.) i s novim PDV-om od 25 umjesto 23 posto, od ožujka 2012., čak 5.916,00 kuna. U razdoblju prije povećanja cijena električne energije i PDV-a, plaćali su za isti utrošak električne energije 4.893,38 kuna, što znači da je račun za utrošak 6000 kWh na godinu, koliko u prosjeku troše takva kućanstva, povećan za 1.022,63 – precizno je izračunao Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske – Split.
Bez obzira što povećanjem PDV-a s 23 na 25 posto, cijene hrane nisu značajnije rasle, jer su trgovci radije smanjili marže da ne bi izgubili mušterije, sve usluge su poskupjele: od prijevoza do kabelske televizije, koja je, barem kad je Bnet u pitanju, čije usluge koristi veći dio Splićana, išla gore, ovisno o paketu programa, od 8 do 12 kuna mjesečno.
Ukupni gubitak Horvatovih, pribrojeno sa strujom i kabelskom, a u odnosu na razdoblje kad je lijeva koalicija krenula u poreznu reformu i povećanje PDV-a, je sada 6640 kune. Kako minimalni troškovi sindikalne košarice iznose 6388 kuna, samo na poskupljenjima i smanjenju plaća s kojima smo mi kalkulirali, Horvatovi su do kraja godine kraći za više od jednih prosječnih mjesečnih izdataka za hranu.
Treba imati na umu da za onih 10.450 kuna koliko bračni par Horvat ima na raspolaganju, a nakon što su im poslodavci srezali plaće, zbog inflacije od 3, 4 posto ne mogu kupiti istu količinu proizvoda i usluga kao i 2011. godine, što predstavlja dodatni udar na standard.
Ako vam je ovo igranje brojkama pokvarilo raspoloženje, ne čitajte dalje, jer našu prosječnu obitelj tek na godinu čekaju muke. Od prvoga se siječnja, naime, najavljuje, a zbog ulaganja u infrastrukturu, poskupljenje vode od 0,80 kuna po kubiku, što će Horvatovima poskupjeti račun za vodu oko dvadeset kuna mjesečno ili 240 kuna godišnje. Uvođenjem poreza na nekretnine, a koji će, kako je rekao ministar financija Slavko Linić, stupiti na snagu 1. 9. 2013., godine, neće im pomoći ni ozbiljnije stezanje remena.
Naglasili smo da Horvati žive u stanu od 70 četvornih metara, a koji se ne nalazi u jednom od atraktivnijih splitskih kvartova, pa njegova cijena iznosi “tek” 105 tisuća eura, na što će plaćati 0,2 posto od njegove tržišne vrijednosti, dakle, oko 1575 kuna poreza godišnje, dok su do sada za komunalnu naknadu izdvajali oko 900 kuna. Razlika između komunalne naknade za sve poput Horvatovih koji nemaju ništa drugo od nekretnina osim dvosobnog stana bez pogleda na more, bila bi 675 kuna.
A, gdje su tek troškovi goriva koji stalno rastu i vuku sve za sobom, lijekova koji se sve manje uzimaju na recept, a sve više plaćaju i niza drugih nepredvidivih troškova kad se nešto pokvari, razbije, potroši... Horvatovi sigurno gube dvije plaće godišnje, a Horvatovi su, shvatili ste – mi: srednji, prosječni, zabrinuti...