Analitičari o dugu

Kad javni dug premaši 65% BDP-a, on izravno šteti gospodarstvu: Privatni sektor više štedi i koči investicije zbog neracionalnog ponašanja države

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 22.12.2016. u 16:13

Zagreb, 180816. HUP.
Radnicka 52.
Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i politickih opcija na okruglom su stolu u organizaciji HUP-a i izdavaca Hanza Media raspravili temu Fiskalna konsolidacija, javni dug i upravljanje drzavnom imovinom. To je prvi od predvidjena cetiri okrugla stola uoci nadolazecih parlamentarnih izbora na kojima ce poslodavci i predstavnici politickih stranaka razgovarati o mogucim rjesenjima kljucnih i ogranicavajucih problema za gospodarski rast.
Na fotografiji: Velimir Sonje.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / Hanza Media

Velimir Šonje, Arhivanalitika

U Hrvatskoj su troškovi za kamate porasli sa 4 na 11 milijardi kuna. To je netko morao nadoknaditi

Piše: Danijela Lučić

Ako udjel javnog duga u BDP-u premaši razinu od 65 posto, to negativno utječe na ekonomski rast, rekao je analitičar Velimir Šonje, pozivajući se na nedavno istraživanje ECB-a. To je samo jedan od potvrdnih odgovora na pitanje ograničava li i kako razina javnog duga rast, kao i manevarski prostor fiskalnih vlasti, kojim se Šonje bavio u izlaganju održanom na konferenciji ZŠEM-a posvećenoj proračunu i gospodarskoj politici u 2017.

Među razlozima zbog kojih javni dug ograničava rast naveo je ponašanje privatnog sektora, koji više štedi i koči investicije zbog neracionalnog ponašanja države, te očekivanje da će porezni prihodi morati rasti zbog većih kamatnih troškova.

- U Hrvatskoj su troškovi za kamate porasli sa 4 na 11 milijardi kuna. To je netko morao nadoknaditi - kao primjer je naveo Šonje.

Što utječe na dugoročno optimalnu strukturu javnog duga i kamatne stope koje plaća neka zemlja? Uz ostalo, to je ponajprije kvaliteta fiskalnih institucija, a ona uključuje korupciju, transparentnost proračuna, neovisnu evaluaciju rashoda, upravljanje javnim dugom... A ona u Hrvatskoj nije osobita: u EU lošije stoje samo Mađarska, Bugarska i Italija.

- Što je veća institucionalna kvaliteta to je manja razina kamatnih stopa - rekao je Šonje, pozivajući se na rezultate analize koju je predstavio. Iz toga proizlazi, istaknuo je, da nije toliko važno je li proračunski deficit 2,4 ili 2,9 posto BDP-a koliko je važno poboljšanje parametara kao što je kvaliteta institucija. Vidi li se to u ovogodišnjem proračunu? Kako je primijetio Ivica Smiljan, privatni revizor i nekadašnji prvi čovjek Komisije za vrijednosne papire, institucionalne reforme u suštini se odnose na rashode, a poboljšanje u tom smislu, nažalost, nije vidljivo u ovogodišnjem proračunu. Posljedično, ne može se očekivati ni poboljšanje rejtinga, kao ni smanjenje cijene rizika.

- Vlada je u prvu godinu krenula bez tih reformi. Za to ima još jednu priliku, s proračunom iduće godine, jer u trećoj godini mandata s tim se sigurno neće baviti - rekao je Smiljan.

Kada je riječ o održivosti javnog duga, prema mišljenju Vladimira Gligorova s Bečkog instituta za međunarodne odnose, Hrvatska zbog toga ne treba strahovati jer je u stanju vraćati svoje dugove.

- Bude li imala potencijalni rast od oko tri posto, a stopa inflacije bude veća od one u eurozoni, oko tri posto, održivost javnog duga nije upitna - rekao je. Jedan od načina na koji bi se također mogao olakšati način otplate javnog duga jest i ulazak u eurozonu jer se u tom slučaju smanjuje premija rizika i zemlja plaća niže kamatne stope. Kao primjer zemlje koja je značajno olakšala otplatu javnog duga ulaskom u eurozonu, Gligorov navodi Italiju.No, ono što on smatra bitnim jest što fiskalnim vlastima ostaje na raspolaganju, s obzirom na to da je Hrvatska “digla ruke” od tečaja, kao instrument kojim može utjecati na konkurentnost.

- Nije moguće učiniti mnogo, osim ako se ne izbjegne precijenjenost realnog tečaja - rekao je. Stoga i on ključnim smatra politike rashoda i prihoda. Kao primjere navodi oporezivanje sektora u kojima bi moglo doći do precijenjenosti, a to su nekretnine, te izbjegavanje zapošljavanja u javnom sektoru tako da cijena rada ne bude previsoka.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo