Udio tzv. loših kredita u Hrvatskoj je krajem lipnja ove godine, po prvi put u posljednje tri godine, pao ispod 15 posto, što znači da su od ukupno 264,55 milijardi kuna kredita kod hrvatskih banaka njih 39,66 milijardi kuna bili djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
U odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno na stanje s kraja ožujka, na kraju lipnja je udio loših u ukupnim kreditima smanjen za 1,13 postotnih bodova, na 14,99 posto, dok je u odnosu na kraj 2015. godine njihov udio polovinom ove godine bio niži za 1,66 postotnih bodova, pokazuju HNB-ovi podaci o kvaliteti kredita.
Udio 'loših' u ukupnim kreditima niži od 15 posto u Hrvatskoj je posljednji put zabilježen na kraju prvog tromjesečja 2013. godine, kada je iznosio 14,57 posto. Od tada se taj udio povećavao, da bi na najvišoj razini bio 30. lipnja prošle godine i iznosio je 17,34 posto.
Prema podacima središnje banke, kod kredita građanima udio loših kredita bio je krajem lipnja 11,17 posto, no znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća, kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima 25,9 posto.
Krajem lipnja je, naime, kod trgovačkih društava bila upitna naplata 26,2 milijarde od ukupno 101,2 milijarde kuna kredita danih tom sektoru. Ukupni krediti stanovništvu krajem lipnja iznosili su, pak, gotovo 114,3 milijarde kuna, od čega je u skupinu loših kredita bilo klasificirano nešto manje od 12,8 milijardi kuna.
Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, koji su krajem šestog mjeseca iznosili 48,6 milijardi kuna, od čega je upitna naplata za njih 8,7 posto, odnosno 4,25 milijardi kuna.
Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti, s ukupno 40,4 milijarde kuna, a krajem lipnja kod tih je kredita udio loših bio 8,37 posto, što je iznos nešto manji od 3,4 milijarde kuna.
Po podacima središnje banke, visoka rizičnost naplate kredita od građana postoji kod ostalih kredita stanovništvu (31,5 posto) te kod hipotekarnih kredita (32,6 posto). Udio loših kredita kod prekoračenja po transakcijskim računima je 11,7 posto, autokredita 6,3 posto, a 3,5 posto kod kredita po kreditnim karticama.
Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama, pak, pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita u kunama bez valutne klauzule, kao i kod preostalih kredita vezanih uz švicarski franak.
Kod kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule udio loših kredita je 15,1 posto, odnosno od ukupno 87,3 milijardi kuna kunskih kredita djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 13,18 milijardi kuna.
Najviše je kredita krajem lipnja bilo vezano uz euro, ukupno 170,29 milijardi kuna, od čega je upitna naplata 23,38 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz tu valutu udio od 13,73 posto.
Kod kredita vezanih za švicarski franak preostalih nakon konverzije, pak, udio loših kredita krajem lipnja iznosio je čak 66,11 posto. Takvih je kredita još u vrijednosti 3,3 milijarde kuna, a u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih HNB klasificira iznos od gotovo 2,2 milijarde kuna.
Usporedbe radi, krajem prošle godine vrijednost kredita u 'švicarcima' bila je gotovo 20 milijardi kuna, od čega je 21,78 posto, odnosno 4,3 milijarde kuna činili su djelomično nadoknadivi ili potpuno nenadoknadivi krediti.