U financijskom razdoblju od 2007. do 2013. godine Hrvatska je iz pretpristupnih programa pomoći na raspolaganju imala 866,975.017 eura, a iskoristila je 788,329.726 eura ili 90,93 posto, službeni su i konačni podaci Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova.
Premda je ugovoreno 25 posto više od onoga što je bilo na raspolaganju te je krajem 2016. iskorištenost bila na razini od 85 posto, u 2017. i prva tri mjeseca ove godine podignuta je za samo pet posto, pa se ambicioznije planove za iskorištenost od 95 ili gotovo 100 posto nije uspjelo realizirati.
Konačne isplate
Najviše su podbacili operativni programi prometa, kojeg je iskorišteno 68,2 posto, ribarstva (iskorištenost od 90,41 posto), zaštite okoliša (97,4 posto) i razvoja ljudskih potencijala (98,3 posto), a program regionalne konkurentnosti, zahvaljujući realokaciji sredstava, premašio je alokaciju i njegova je iskorištenost 104,44 posto.
Europska komisija sada ima pet mjeseci (do 31. kolovoza) za davanje mišljenja o dokumentima o zatvaranju, nakon čega će uslijediti njezine konačne isplate, kojima će operativni programi biti zatvoreni. Stoga izraz “konačni rezultati” treba shvatiti uvjetno, jer je realno očekivati da će, posebno u programima prometa i zaštite okoliša, doći do korekcija tj. plaćanja penala jer javni natječaji nisu provođeni prema pravilima EU. Po neslužbenim procjenama, može se očekivati nekoliko stotina milijuna kuna penala za to razdoblje, što bi palo na teret državnog proračuna ili jedinica lokalne uprave i samouprave.
Upravo zbog toga je Udruga županija Vladi nedavno uputila pismo tražeći formiranje državnog fonda iz kojega bi se plaćali penali zbog nenamjernih propusta u pripremi i provedbi projekata aglomeracije, velikih i važnih projekata EU.
Odgovor Vlade
Zastupnici Ivani Ninčević-Lesandrić na prošlotjednoj je sjednici Vlade jasno i znakovito odgovoreno da osnivanje takvog fonda “ne bi riješilo pitanje nepravilnosti u provedbi fondova EU”. Iz Vlade objašnjavaju da “sustav upravljanja i kontrole korištenja ESI fondova ne može zanemariti dužnost naručitelja da poštuje odredbe Zakona o javnoj nabavi, a time posredno i europskih direktiva iz područja javne nabave”.
Zbog toga Vlada apelira na “podizanje svijesti o potrebi dobrog upravljanja javnim sredstvima, kao i o odgovornosti naručitelja u postupcima javne nabave”, smatrajući to odgovarajućom mjerom. Iako je s time malo zakasnila, nema sumnje da će naručitelji javne nabave za sredstva iz fondova EU itekako morati voditi računa o dobroj pripremi i provedbi, ali i da će stotine milijuna kuna penala, zbog tih nepravilnosti, u većini slučajeva, iako će se oni rješavati pojedinačno, snositi porezni obveznici.