KOLIKO HRVATSKA TROŠI NA OBRANU Daleko smo ispod cilja koji postavlja NATO, ali u sredini ljestvice 29 članica

Izdvajanja za obranu u Hrvatskoj manja su i od onih u najmlađioj članici NATO-a, Crnoj Gori, pokazuje najnovija analiza konzultantske kuće PwC.
Prema tim podacima, Hrvatska je u prošloj godini za obranu izdvojila 1,38 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

U apsolutnim brojkama, riječ je o oko 700 milijuna američkih dolara. S druge strane, Crna Gora je lani, uoči pristupanja NATO-u, za obrambene svrhe izdvojila 1,58 posto BDP-a. Naravno, s obzirom da je daleko manja država i gospodarstvo od nas, crnogorska izdvajanja za obranu u apsolutnim su iznosima bila i manja od naših, oko 100 milijuna dolara, no njihov je udio u crnogorskom BDP-u ipak veći nego u hrvatskom slučaju.
Po izdvajanjima za obranu, i Hrvatska i Crna Gora još uvijek su znatno ispod NATO-ova cilja od dva posto godišnje. Štoviše, Hrvatska se po udaljenosti od tog cilja nalazi negdje u sredini NATO-ove ljestvice od 29 članica. Iza nas su, po udjelu izdvajanja za obranu u BDP-u, Španjolska, Nizozemska i Albanija, koja je u NATO ušla kad i mi, te Njemačka, Danska, Slovačka, Češka, Mađarska, Kanada, Slovenija, Belgija i Luksemburg, kao i Island, o čijoj obrani brine SAD. S druge strane. ispred nas su po visini izdvajanja za obranu, odnosno po njezinu udjelu u BDP-u, SAD, Grčka, Francuska, Estonija, Turska, Poljska, Velika Britanija, Portugal i Norveška, potom već spomenuta Crna Gora, pa Italija, Bugarska, Rumunjska, Litva i Latvija. NATO-ov limit od dva postio izdvajanja za obrambene svrhe lani su, prema toj analizi, ispunjavale samo četiri članice - SAD, Grčka, Francuska i Estonija, dok su Turska i Poljska bile samo neznatno 'ispod crte'.
Analiza PwC-a pokazuje da će do 2021. godine potrošnja za obrambene svrhe u svijetu najvjerojatnije rasti. Naime, u tom se razdoblju očekuje rast potrošnje za te svrhe u 58 od ukupno 71 zemlje, koje su se našle pod PxC-ovim radarom.
No, rast potrošnje za obranu nije bez prepreka. Njega ponajprije ograničavaju stezanja proračuna, slab gospodarski rast i pad cijena nafte, koji se odrazio posebno na zemlje izvoznice crnoga zlata, upozoravaju u PwC-u.
"Unatoč projiciranom rastu potrošnje, još uvijek postoji značajan pritisak na potrošnju na obranu globalnih igrača, budući da se prijetnje i dalje povećavaju, uključujući i rast značaja kibernetičke nesigurnosti. Prijelaz globalne gospodarske moći sa zapada na istok, demografske promjene i rast tehnologije neki su od globalnih megatrendova koji imaju snažan učinak na obranu i sigurnost", kažu u PwC-u.