Hrvatska treba ubrzati reforme, osobito sada kada se nalazi u fazi gospodarskog uzleta, a veliku ulogu u tome može odigrati novac iz fondova EU, posebice iz Europskog fonda za strateške investicije (EFSU). Poruka je to Jyrkija Katainena, potpredsjednika Europske komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, koju je danas odaslao s konferencije o EFSI-ju, koja se održava u Lisinskom.
"Reforme se moraju provesti, a to je lakše sada nego u vrijeme ekonomskog pada", poručio je Katainen, ocijenivši kako Hrvatska ima dobru klimu.
No, dobra klima, odgovorila mu je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, ne znači automatski i dobru podlogu za provedbu reformi. U Hrvatskoj, istakla je Dalić, mnogi žive od turizma i uvjereni su da stvari idu dobro, pa ih reforme previše i ne zanimaju. Stoga klima koja je dobar preduvjet za razvoj turizma ne znači automatski i dobru klimu za reformski proces te na tome treba konstantno raditi.
"Pripremamo novi Nacionalni program reformi, koji će donijeti promjene u nizu područja", istakla je Dalić, posebno ukazavši na način funkcioniranja državne uprave.
I Dalić smatra da se puno toga može financirati kroz fondove EU, a posebno kroz EFSI. Dosad su novac iz tog fonda koristile i tri hrvatske banke, a iz njega su financirani i pojedini infrastrukturni projekti HEP-a i Valamara. Unatoč tome, Dalić smatra da su veće koristi od Junckerova plana dosad imale stare, nego nove članice Unije.
Konferenciju u Lisinskom, čiji je suorganizator i Jutarnji list, otvorila je Ivana Maletić, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica HDZ-a. Na konferenciji sudjeluje čitav niz uglednika, među kojima su i ministri Zdravko Marić i Gabrijela Žalac. Tu su i Antun Kovačev, sef zagrebačkog ureda EIB-a i Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Zagrebu, kao i Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a. U fokusu rasprave au prilike koje EFSI pruža tvrtkama i lokalnim jedinicama.
Ključni problem je vidljivost fondova
Nakon uvodnih govora na panel raspravi na kojoj su sudjelovali ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, zastupnica u EU parlamentu Ivana Maletić i predsjednik zagrebačkog ureda EIB-a Anton Kovačev naglašeno je kako je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) dostupan svim poduzetnicima, privatnim i javnim poduzećima, ali potrebno je razviti dobre i kvalitetne projekte kako bismo do 2020. godine mogli sudjelovati u 500 milijardi eura ukupne vrijednosti fonda.
„Ključni je problem za Hrvatsku vidljivost tih fondova za poduzetnike“, istaknuo je ministar Marić i dodao da je dosadašnji rad nije dovoljan. Naime, do sada je „Junkerovim planom“, odnosno planom za strateška ulaganja na razini Europske unije Hrvatska povukla 220 milijuna eura investicija, ali ministar Marić smatra da se može i bolje. Prema riječima ministra Marića dvije su ključne stvari koje država može napraviti. Prvo je srediti stvari sa svojim financijama, što je, drži Marić, napravljeno kroz poreznu reformu i smanjenje javnog duga, a druga je stvar komunikacija. „Potrebna su događanja poput ovog skupa, da informacija dođe do poduzetnika“.
Anton Kovačev, predsjednik zagrebačkog EIB-a, s druge strane, drži da su to odlični rezultati. Prema njegovim riječima, 220 milijuna eura ostvareno je kroz 12 projekata, a dobit koju će ta ulaganja generirati mogla bi biti i do 840 milijuna eura. Također, novih je 15 projekata u pripremi. Isto tako, poručio je Kovačev, njegov zagrebački ured stoji na raspolaganju svim poduzetnicima, malim, srednjim, velikim, kao i lokalnim jedincima ako trebaju savjet u vezi investicijskog plana.
Ministrica Žalac najveći je naglasak stavila upravo na tu savjetodavnu podršku. Naime, njezino je ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova u ožujku sklopilo ugovor s EIB-om u kojem se EIB obvezao na pružanje savjetodavne podrške za projekte koji bi povlačili sredstva EFSU-a.
Ivana Maletić dodala je kako je cilj i uloga ovog plana pomoći malim i srednjim poduzetnicima s dobrim projektima koji ne mogu biti kreditirani klasičnim bankarskim zajmom jer su preriskantni. „U svojem poslovnom razvoju često su blokirani oni koji već imaju zajmove, smatra ih se rizičnima“, izjavila je zastupnica EU parlamenta i dodala da poduzetnici mogu proširiti svoje kapacitete upravo kroz EFSU, a posebno je istaknula beneficije za male start-upove.
Predsjednica uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) Tamara Perko složila se da start-upovi često nisu prikladni za bankovne krediti. Isto tako, dodala je, cilj njezinog rada jest privlačenje rizičnog kapitala (Venture capital) koji može uskočiti zajmom za takva poduzeća jer već sada nedostaje oko 80 milijuna eura na tržištu kojima bi se investiralo u rizične start-upove.