"Vlada se oslanja na optimističan scenarij rasta BDP-a od 3,2% i povlačenje sredstava iz EU, u sasvim nesigurnom domaćem i globalnom okruženju. Bilo kakav poremećaj može narušiti krhku ravnotežu u koju su postavljeni deficit, javni dug, rashodi i prihodi proračuna, te uspješnost hrvatskog gospodarstva", objavila je danas Udruga poreznih obveznika Lipa osvrčući se na prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu.
Podržavaju, kažu, Vladu u nastojanjima da deficit drži na razini 1,7% BDP-a, vodi računa o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, te nastojanjima da poreznom reformom rastereti rad i poduzetništvo, ali zaključuju kako je propuštena prilika da se deficit i javni dug dodatno smanje, zamrzavanjem rashodne strane proračuna i prodajom državne imovine.
Navode čemu se protive:
- Uvođenju poreza na prvu nekretninu (unatoč uvođenju neobične subvencije kamata na stambene kredite mladima do 45-te godine života)
- Uvođenju poreza na nekretnine od 1.1.2018.
- Uvođenju obvezne minimalne bruto plaće za direktore poduzeća što će mnogim malim poduzećima u potpunosti poništiti efekt smanjenja poreza na dobit i natjerati na zatvaranje
- Uvođenju poreza od 54% građanima koji ne mogu dokazati porijeklo svoje imovine, niti su za nju platili poreze, čime im ostaje 46% imovine nepoznatog podrijetla (Vlada mora voditi računa da smo svi jednaki pred Ustavom)
- Rastu duga zdravstva
- Rastu mase javnih plaća, te potencijalnom rastu troškova koji slijedi iz najava nekih zakona, stečenih prava interesnih skupina i sl.
Od Vlade očekuju što hitnije provođenje svih neophodnih reform "kako bismo dugoročno postavili zdrave temelje gospodarstvu i digli se s gospodarskog dna EU, gdje je iza nas još jedino Bugarska, te zaustavili trend iseljavanja i izvjesnu demografsku katastrofu".
Očekuju brže i odlučnije smanjenje parafiskalnih nameta, raznih administrativnih tereta te primjeren (a ne represivan) tretman poreznih tijela prema građanima i poduzetnicima.
Na kraju, poručuju: "U trenutačnim okolnostima pravne i porezne nesigurnosti nismo u stanju privući investicije u dovoljnoj mjeri, korigirati kreditni rejting niti zadržati mlade i perspektivne kadrove, što nas stavlja u okvire očekivanja EK o dugoročnim šansama za rast BDP-a od maksimalno 1%".