Koliko je zaista kandidata u Hrvatskoj za novo tržište koje priprema Zagrebačka burza, Progress, pitali smo brokerske i investicijske kuće koje su dobile ulogu licenciranih savjetnika, što znači da za određenu naknadu, i pod nadzorom Burze, pomažu vlasnicima u pripremi transakcije i još dvije godine nakon izlistanja, dok se ne “osamostale”.
Konkretan odgovor još nemaju iako bi Progress trebao ubrzo startati; intenzivno ih traže među oko 1300 malih i srednjih tvrtki za koje je procijenjeno da bi mogli doći u obzir. U prvoj bi godini, kažu nam neformalno, bilo upravo sjajno da ih uspiju “upecati” četiri-pet, s čime se slaže i šefica Zagrebačke burze Ivana Gažić.
- Meta su odlične male tvrtke kojima kapital (i rezerve) premašuju milijun eura, do najviše 20 milijuna eura, koje će izlistanjem prikupljati od pola do pet milijuna eura - kaže nam Ivan Tadin iz Hita vrijednosnica.
Imao je već niz razgovora s potencijalnim kandidatima, ali ne i dobitnog, spremnog na taj korak, koji bi se mogao opisati kao mini IPO (inicijalna javna ponuda dionica). Slično nam kažu i drugi, a na listi savjetnika su još Intercapital, Mazars Cinotti Consulting, N3 Capital Partners, Denves Consulting, Sense consulting, ICF, Ascendant, Astra poslovni inženjering, Alpha Capitalis i Alcina.
Nove prilike
Investitore, smatra Tadin, neće biti teško naći jer oni jedva čekaju nove prilike. Očekuju, međutim, i dobre prinose, što znači barem 5 do 10 posto, kroz cijenu dionice i dividendu. Neki će zbog rizičnosti ulaganja (dionice su posve neosigurano ulaganje, za razliku od kredita ili obveznica, o čemu bi dioničari Agrokorovih kompanija mogli mnogo toga reći) tražiti i više od toga, posebno zato što se tim dionicama na Progressu neće baš puno trgovati, ali pitanje je koliko je takav prinos realan. Svakako, prema anketi koju smo proveli među savjetnicima, uvrštenje na Progress dogodit će se tek nakon što za kompaniju pronađu zainteresiranog ulagača (presale).
Pravila Progressa predviđaju da je free float minimalno 10 posto, ali savjetnici nam kažu kako bi, s investitorske strane, optimalno bilo da je iznad 20 posto.
U cijelom tom poslu vezanom uz ulazak na Progress tržište posebno je škakljivo kako će se vrednovati kompanije jer to mora biti realno, a mora uključiti i planove ulaganja. U načelu, neki temelj za procjenu je EBITDA (zarada prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) puta pet ili više, ovisno o djelatnosti. Glavno pak pitanje na koje tvrtke koje žele ući na Progress moraju investitorima dati dobar odgovor jest zašto prikupljaju kapital. Odgovor, naime, ne može biti da vrate dugove i tako uljepšaju bilancu.
- To je pitanje najvažnije, ali, na žalost, nemaju baš mnogo ideja, uz iznimku tvrtki iz turističkog sektora, koje ulažu u dizanje hotelskih zvjezdica ili se odlučuju na greenfield ulaganja - kaže nam jedan od savjetnika, koji je dosad pročešljao 15-ak kompanija, te dodaje kako je bitno da najveći dio prikupljenog kapitala namijene dugoročnoj imovini.
Izvor kapitala
Problem je, naravno, što je zanimanje malih i srednjih kompanija za novu platformu skromno. Nužna je, naglašavaju svi, promjena sadašnjeg načina razmišljanja u kojem su banke doživljene kao jedini izvor kapitala za rast, u kojem korporativna kultura poručuje da ima mjesta za samo jednog gazdu, a izvještavanje o poslovanju je sporadično.
- Edukacija investitora i vlasnika veliki je zahtjev koji se stavlja pred Progress tržište. Jednako tako, pitanje je tko će biti pružatelj likvidnosti na tom tržištu i kolika je apsorpcijska moć investitora za kompanije koje bi mogle prikupljati sredstva. Velika je šteta što su mirovinski fondovi preveliki za Progress i sumnjam da će se njihovi menadžeri posvetiti direktnim ulaganjima u male kompanije, već će to činiti indirektno, preko alternativnih fondova - kaže Ratko Bajakić, direktor ICF-a i jedan od savjetnika.
Šefica Zagrebačke burze potvrđuje da postoji interes za Progress i među institucionalnim investitorima, a spominje da su druge zemlje razvile brojne inicijative za poticanje ulaganja u mala i srednja poduzeća. - Uz razne poticaje, poput poreznih olakšica, inicijative se fokusiraju na zajednička ulaganja država članica, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj ili Svjetske banke s ciljem da se oforme venture capital fondovi, što bi svakako bila dobrodošla praksa i kod nas - kaže Ivana Gažić.