ISTRAŽIVANJE DELOITTE HRVATSKA

MARINA TONŽETIĆ, DELOITTE 'Hrvatske financijske direktore najviše brine porast troškova radne snage, prijevoza, proizvodnje i nekretnina'

    AUTOR:
    • Filip Pavić

  • OBJAVLJENO:
  • 28.03.2018. u 08:02

Foto: Deloitte Hrvatska / Foto: Deloitte Hrvatska

Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteu

Rast BDP-a za 2018. godinu bit će između 2 i 3 posto, smatra dvije trećine ispitanih financijskih direktora, gotovo polovica očekuje pad stope nezaposlenosti, a čak 75 posto očekuje i porast troškova i cijena. To su samo neki od rezultata istraživanja koje je provela revizorska i savjetodavna tvrtka Deloitte, a detalje će istraživanja provedenog između 600 financijskih direktora zemalja Srednje Europe, uključujući i Hrvatsku, za zainteresiranu javnost predstaviti na konferenciji u hotelu Esplanada, a za kraj proglasit će se i najbolji financijski direktor Hrvatske.

Ekskluzivno za Jutarnji list o pojedinostima tog projekta i istraživanja progovorila je Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteu i voditeljica programa za financijske direktore i direktorice.

Prema nalazima Vašeg istraživanja u srednjoj i istočnoj Europi, pa i u Hrvatskoj zamjetan je porast optimizma u pogledu kretanja BDP-a. Kako to komentirate?

Rast BDP-a u čitavoj srednjoj Europi tijekom 2017. godine nadmašio očekivanja CFO-a, zabilježena u našem lanjskom istraživanju. Pet od dvanaest zemalja u uzorku u trećem je kvartalu raslo stopom 3,5% ili više, pri čemu je rast zabilježen u Rumunjskoj najimpresivniji, a iznosio je 8,8%. Ove su stope vjerojatno utjecale na predviđanja financijskih direktora pa je zamjetan porast optimizma u predviđanju stopa rasta za 2018. godinu. Naše je istraživanje pokazalo da čak 68% lidera financija u Hrvatskoj u ovoj godini očekuje rast BDP-a 2-3%. Prema podacima Hrvatske narodne banke, na rast BDP-a utjecali su, te će i dalje utjecati vrlo dobri rezultati ostvareni u turizmu, ali i oporavak osobne potrošnje, dodatno potaknut pozitivnijim trendovima na tržištu rada, što uključuje stalni rast broja zaposlenih te pad registrirane nezaposlenosti. U skladu s time, u Istraživanju stavova lidera financija otkrili smo da u 2018. godini 45% ispitanika očekuje smanjenje stope nezaposlenosti.

Financijski direktori iz Hrvatske kao glavni rizik s kojim se suočavaju navode tržišni pritisak na smanjenje cijena roba i usluga. Prema vašem mišljenju, koji je uzrok tome?

Za polovicu ispitanika iz Hrvatske pritisak da smanje cijene ostaje glavni rizik s kojim se susreću, jer moraju ostati konkurentni, a suočeni su s velikom konkurencijom kako lokalno, tako i globalno uslijed porasta obujma Internet trgovine. Također, suočeni su i s manjkom kvalificirane radne snage pa ih je čak 35% izrazilo bojazan u pogledu pronalaženja zaposlenika s odgovarajućom razinom znanja i vještina. Manjak stručnog kadra može biti povezan sa sve većim fokusom na Big Data analizu, koja zahtijeva specifična znanja i vještine, međutim, ne smijemo ispustiti iz vida i iseljavanje kvalificirane visoko obrazovane radne snage u zemlje zapadne Europe, što je slučaj u čitavoj srednjoj Europi pa tako i u Hrvatskoj.

Ove ste se godine fokusirali na digitalizaciju, odnosno na promjene koje ona donosi kako u cjelokupno poslovanje organizacije tako i u funkciju financija. Što biste u tom smislu istaknuli, koja je poruka organizacijama u kontekstu prilagodbe Industriji 4.0?

Iako još nisu poznate dugoročne posljedice četvrte industrijske revolucije, kratkoročne su izvjesne – poslovni subjekti moraju biti spremni brzo djelovati. Spremnost započinje prihvaćanjem novih zamisli i predviđanjem budućih potreba tržišta i kupaca, usprkos izlaganju rizicima nepoznatog, neizvjesnog i dvosmislenog. Ovdje je ključno usvojiti višedimenzionalni način razmišljanja i biti proaktivan na polju informiranosti. Čak 70% hrvatskih financijskih direktora navodi kako je zbog digitalizacije njihovih poduzeća potreba za promjenama u financijskoj funkciji visoka. Pri specifičnim promjenama koje postaju nužne, naglasak stavljaju na razvoj analitičkih Big Data aplikacija. Također, najveći broj (45%) hrvatskih financijskih direktora smatra da je financijska funkcija njihova poduzeća srednje pripremljena za unapređenje digitalizacije u svom poduzeću, dok ih 40% smatra da su dobro ili vrlo dobro pripremljeni. Glavni prioriteti u slučaju digitalizacije su automatizacija unošenja i obrade podataka (65%) te automatizacija i personalizacija izvještavanja menadžmenta (57,5%), dok ih je svega 2,5% odabralo širenje svoje mrežne organizacije kao tehnički prioritet. Postoji konsenzus hrvatskih financijskih direktora o utjecaju digitalizacije na njihovu ulogu. Gotovo svi ispitanici iz Hrvatske smatraju da igraju značajnu ulogu u strategiji digitalizacije tvrtke.

Što najviše brine financijske direktore u Hrvatskoj?

Financijski direktori, prema našem istraživanju, očekuju da će se troškovi u različitim kategorijama tijekom 2018. godine povećati pa će zadržavanje vlastitih troškova u razumnim okvirima postati izazov. Deloitteovo je istraživanje pokazalo da ih čak 70% očekuje porast troškova radne snage, troškova prijevoza (62,5%), troškova pružanja usluga, odnosno proizvodnje (65%) te troškova vezanih uz nekretnine (55%). S druge strane, najveći dio očekuje nepromijenjene administrativne troškove (57,5%), Također, najveći dio mišljenja je da se trošak kapitala (45%) neće mijenjati te su stava da će stope poreza na dobit (92,5%) i PDV-a (90%) ostati iste.

Kakva je perspektiva rasta poduzeća u Hrvatskoj, nasuprot onoj iz ostalih zemalja srednje Europe?

Kada pogledamo srednju Europu, zamjetna je nešto niža razina optimizma u usporedbi s 2017., pala je s 33% na 27%. Moguće je da financijski direktori osjećaju da gospodarstvo neće moći još dugo zadovoljiti razinu djelovanja te da se bliži ciklično usporavanje gospodarskih aktivnosti. S druge strane, kada pogledamo samo Hrvatsku uočavamo da je više od polovice ispitanika optimistično je oko financijske perspektive njihovih poduzeća. Ako detaljnije analiziramo perspektivu rasta poduzeća, možemo uočiti da je optimizam hrvatskih financijskih direktora glede porasta prihoda znatno porastao, sa 61% prošle na 82,5% ove godine. Slično, polovica ih predviđa rast operativne marže, što je za 11,5 postotnih bodova više nego lani. Kada govorimo o izvorima financiranja, hrvatske financijske direktore najviše privlače sredstva iz EU fondova (50%). Riječ je o rezultatu koji ukazuje da je Hrvatska u fazi veće apsorpcije sredstva iz fondova EU i ukazuje na njihovu rastuću važnost kao izvora financiranja specifičnog za zemlje poput Hrvatske.

Što možemo očekivati na polju spajanja i preuzimanja?

Financijski direktori u srednjoj Europi općenito su dosta optimistični u pogledu spajanja i preuzimanja, a sudeći prema tome, možemo pretpostaviti da će godina pred nama biti uzbudljiva. Najoptimističniji su bili ispitanici iz Slovačke, dok je najmanji optimizam zabilježen u Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj. Više od polovice (60%) lidera financija iz Hrvatske smatra da će doći do porasta aktivnosti na ovom planu.

Poruka koja se prožimlje kroz cijelo istraživanje je da financijski direktori kako u srednjoj Europi, tako i u Hrvatskoj gledaju u 2018. godinu s optimizmom. U isto vrijeme, svjesni su mogućih prijetnji, te će ograničiti nova preuzimanja rizika.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo